Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) objavila je da Termoelektrana „Pljevlja“ privremeno prekida rad od 31. marta 2025. godine zbog završne faze ekološke rekonstrukcije vrijedne skoro 70 miliona eura bez PDV-a. Cilj rekonstrukcije je produženje životnog vijeka postrojenja i prilagođavanje savremenim ekološkim standardima.
Tokom sedam i po mjeseci, koliko će Termoelektrana biti van pogona, EPCG će nedostajuću električnu energiju nadoknaditi uvozom, za što je već ugovorena nabavka u vrijednosti od 81,7 miliona eura. Iz EPCG su poručili da ova obustava rada neće uticati na krajnje potrošače, niti će dovesti do povećanja cijena električne energije ili smanjenja zarada zaposlenih.
Ekonomske dileme: cijena uvoza i tržišna održivost
Iako su navedene mjere predstavljene kao kratkoročno rješenje za obezbjeđivanje energetske stabilnosti i ekološke održivosti, postoje ozbiljna pitanja koja ostaju otvorena i zahtijevaju jasnije odgovore nadležnih institucija.
Prvo pitanje tiče se ekonomskih implikacija ove rekonstrukcije. Prema dostupnim informacijama, EPCG uvozi električnu energiju po cijeni od oko 100 eura za megavat-čas (MWh), dok domaćim potrošačima prodaje istu energiju za 45 eura po MWh. Ovo stvara evidentan finansijski pritisak, te ostaje nejasno kako će se ova razlika u cijeni dugoročno kompenzovati.
Iz EPCG su, pak, na pitanje o mogućoj ekonomskoj neodrživosti projekta u slučaju dodatnog pooštravanja EU standarda ili CBAM taksi, odgovorili da je ekološka rekonstrukcija preduslov za dalji rad TE Pljevlja u skladu sa evropskim i nacionalnim zakonodavstvom. Ukazuju da bi bez realizacije ovog projekta, termoelektrana već bila zatvorena, pozivajući se na odluke Agencije za zaštitu životne sredine iz 2020/2021. godine.
,,Osim toga, resorno ministarstvo u dužem periodu vodi razgovore sa najvišim instancama Energetske zajednice i Evropske komisije i sprovodi zahtijevane regulatorne i tehničke aktivnosti u cilju privremenog oslobođenja od primjene CBAM mehanizma na izvoz električne energije iz Crne Gore’’, ističu iz EPCG.
Dvije različite godine – 2035. ili 2041?
Još značajnije pitanje odnosi se na dugoročnu strategiju Crne Gore u pogledu energetskog sektora. Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP) najavio je kraj korišćenja uglja do 2035. godine. Međutim, istovremeno postoje kontradiktorne informacije o tome da bi Termoelektrana „Pljevlja“ mogla biti aktivna do 2041. godine. Na to pitanje iz Ministarstva energetike odgovaraju da je u pitanju bila tehnička greška u jednoj od verzija nacrta, i da je 2041. godina predložena kao realističan rok za izlazak termoelektrane iz pogona, u skladu sa analizama energetskog sistema.
Ministarstvo energetike ističe i da NEKP uključuje scenario zamjene kapaciteta TE Pljevlja, te da će javne konsultacije o finalnoj verziji ovog dokumenta biti organizovane već u maju 2025. godine. U odgovoru Ecoportalu navode da Crna Gora mora izbjeći stihijski pristup tranziciji i da su u tom cilju već u pripremi značajni projekti, poput vjetroelektrana Gvozd i Gvozd 2, osmog agregata HE Perućica i solarne inicijative 5000+. Takođe, navodi se da su u porastu i privatne investicije u obnovljive izvore, te da država razmatra pokretanje većeg hidroenergetskog projekta.
„Paralelno sa NEKP-om, planirana je izrada posebnog dokumenta – Mape puta s akcionim planom za sprovođenje pravedne tranzicije. Njegova priprema je u nadležnosti Kancelarije za održivi razvoj, a Ministarstvo će biti u kontinuitetu uključeno u taj proces”, ističu u dostavljenim odgovorima.
Emisije CO2 i ekološki efekti rekonstrukcije
Stručnjaci su u posljednje vrijeme upozoravali i na potencijalne tehničke, ekonomske, ekološke i pravne izazove koji mogu uticati na isplativost cijelog projekta. Navodi se i da ekološka rekonstrukcija neće značajnije smanjiti emisije CO2, ključnog gasa odgovornog za klimatske promjene, što bi moglo predstavljati izazov u pregovorima sa Energetskom zajednicom i Evropskom unijom.
Kada je u pitanju efekat rekonstrukcije na emisije CO2, iz EPCG navode da se projekat primarno odnosi na smanjenje emisija sumpornih i azotnih oksida, kao i zaštitu voda i zemljišta, ali i da rekonstrukcija posredno doprinosi smanjenju emisija CO2, posebno kroz povezani projekat toplifikacije Pljevalja koji uključuje eliminaciju gradskih kotlarnica i individualnih ložišta uglja.
Šta nakon 2041?
Na pitanje šta nakon konačnog zatvaranja TE Pljevlja, čak i ako ona ostane u funkciji do 2041. godine, iz EPCG poručuju da je kompanija već od 2021. godine u velikom investicionom ciklusu fokusiranom na obnovljive izvore.
,,Pored uspješno realizovanog projekta „Solari 3000+ i 500+“ (34 MWp), u toku je realizacija projekta „Solari 5000+“ (80 MWp), a postoje izdati UT uslovi za još preko 350 MW solarnih kapaciteta. U fazi razvoja su i brojni projekti velikih solarnih elektrana, kao i tender za nabavku velikih baterijskih sistema kapaciteta 120 MWh, dok se u oblasti hidroenergije, pored osmog agregata HE Perućica (58,5 MW), aktivno razvijaju projekti HE Komarnica i HE Kruševo’’, kažu iz EPCG.
Potreba za javnim dijalogom i jasnim planovima
Na kraju, ostaje izuzetno važno da se o ovom projektu otvori široka i inkluzivna javna debata, kako bi građani, stručnjaci i donosioci odluka zajednički sagledali sve ekonomske, ekološke i energetske aspekte. Istovremeno, neophodno je da Crna Gora značajno ubrza realizaciju postojećih i planiranje novih projekata u oblasti obnovljivih izvora energije, s ciljem postepenog, ali pouzdanog izlaska iz zavisnosti od uglja.
Građani, opravdano, očekuju jasne i konkretne odgovore na pitanje kako će izgledati energetski sistem Crne Gore nakon 2035. godine, i na koji način će obnovljivi izvori – čiji se razvoj godinama najavljuje – konačno preuzeti značajniju ulogu. Vrijeme za odlaganje više ne postoji – potrebni su planovi koji su jasni, realni i usmjereni ka održivoj budućnosti.
Jasmin Murić
Napomena: Ovaj tekst je dopunjen i djelimično izmijenjen nakon što su Ministarstvo energetike i Elektroprivreda Crne Gore dostavili odgovore na novinarska pitanja u vezi sa temom ekološke rekonstrukcije TE “Pljevlja” i energetske tranzicije.
