Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja, donijela je zaključak o prihvatanju Strategije dugoročne obnove zgrada u Federaciji BiH za period do 2050. godine. Vlada će ovu strategiju dostaviti Parlamentu FBiH na razmatranje i donošenje konačne odluke. Radi se o razvojnom dokumentu koji predstavlja strateško opredjeljenje na zahtjeve energetske tranzicije i ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Obnova zgrada s ciljem povećanja energetske efikasnosti i smanjenja emisija CO2 predstavlja razvojni fokus ovog dokumenta.
U obrazloženju je navedeno da će Vlada Federacije BiH, donošenjem i implementacijom Strategije, dati puni doprinos poboljšanju ključnih makroekonomskih indikatora kao što su rast BDP-a, zatim zaposlenosti, kao i životnog standarda građana, te smanjenje trgovinskog deficita. Zakonski osnov za prihvatanje Strategije sadržan je u direktivama Evropske unije o energetskoj efikasnosti i o energetskim karakteristikama zgrada.
U razlozima za donošenje, navodi se da se ova strategija bazira na projekciji energetskog sektora iz Integrisanog plana za energiju i klimu BiH, predstavljajući njegov bitan dokument za komponentu energetska efikasnost. Između ostalog, definisana su strateška opredjeljenja za dugoročnu obnovu zgrada u FBiH za period do 2050. godine.
Obrazlažno je da obnova stambenih i nestambenih zgrada primjenom mjera energetske efikasnosti donosi manje gubitke energije, odnosno smanjenje potrebe za energijom, a čime se generiše ušteda u budžetima (javnim i privatnim) i postiže smanjenje emisija CO2. Nadalje, intenzivna obnova doprinosi povećanom zapošljavanju kroz razvoj građevinskog sektora (inženjerske usluge, proizvodnja građevinskih materijala i proizvoda, te građevinske operative), te se povećava vrijednost i životni vijek obnovljenih zgrada, komfor i kvalitet unutrašnje svjetlosti.
Strategijom je definisana i procjena potrebnih ulaganja, za što je istaknuto da će biti potrebno koristiti sve raspoložive izvore finansiranja poput budžeta različitih nivoa vlasti, dostupnih fondova EU, ulaganja kompanija – pružaoca energetskih usluga, zatim ulaganja iz sistema obaveza energetskih ušteda, kao i javno-privatnog partnerstva.
Izvor: fbihvlada.gov.ba
