Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Na Kosovu puštena u rad toplana na biomasu

Region: Prvi koraci ka obnovljivoj energiji biomase

Toplana na biomasu zamijenila je 40 godina star sistem na bazi ulja u kosovskom okrugu Đakovica i sada proizvodi čistu, zelenu energiju 24 sata dnevno. To je novina na Balkanu i model za region.

Na periferiji Đakovice, grada sa 40.000 stanovnika na jugozapadu Kosova, prva toplana na biomasu na Balkanu nedavno je počela da proizvodi toplotu i vrši ograničeno snabdijevanje električnom energijom za 2.000 privatnih domaćinstava, javnih institucija i preduzeća.

Iza obične fasade četiri neupadljive zgrade sivih tonova skrivena je najmodernija termoelektrana. Jedinica, koja je počela sa radom ranije ove godine, u potpunosti radi na jednom od najbogatijih izvora energije u regionu: ostacima biomase, u obliku biorazgradivog otpada kao što su rezidba vinove loze i ostaci drveta.

Evropska unija i opština Đakovica su finansirale fabriku u iznosu od 15 miliona eura. Ovim novcem kupljena su dva toplotna kotla i kombinovana parna turbina koja paru pretvara u električnu energiju. U međuvremenu, Švajcarska ekonomska kooperacija daje 5 miliona eura za zamjenu i obnovu mreže za grijanje u okrugu.

Grijanje domova, škola i bolnica

Sistem, koji je nastajao tri godine, ove zime će raditi punim kapacitetom, obezbjeđujući toplotu za 35% grada.

“Prednosti su u tome što ovakva postrojenja imaju izvanredan uticaj na zaštitu životne sredine. Takođe, ovo postrojenje otvara nova radna mjesta i obezbeđuje visokokvalitetnu toplotu potrošačima, uključujući škole i bolnice”, rekla je Albana Dulatahu-Skivjani, direktorka fabrike.

Zadovoljne mušterije

Ako njena buduća baza kupaca bude zadovoljna kao i oni koji trenutno imaju koristi od postrojenja, opština će imati sve razloge za zadovoljstvo.

“Koristim grijanje za svoju kuću i poslovne prostorije,” rekao je Adnan Canhasi, 63-godišnji stanovnik Đakovice. “Prije smo imali grijanje samo ujutro i noću na ograničen broj sati. Sada je potpuno drugačije”, dodao je. “Imamo grijanje 24 sata dnevno.” Njegov račun za grijanje, rekao je Canhasi, nije porastao.

Kada budu završene popravke koje su u toku, distributivna mreža prvobitno izgrađena za gradski sistem grijanja na naftu star 40 godina će prenositi toplu vodu od postrojenja do domova kupaca.

Smanjenje troškova goriva i transporta

Većina biomase — koja ono što bi inače bio otpad pretvara u izvor energije — dolazi sa lokalnih farmi, drvne industrije i stolarskih radnji na samom Kosovu. To znači da su troškovi transporta goriva mnogo niži nego za naftu, koja se uglavnom uvozi iz Albanije.

Tona biomase košta 110 eura, kaže Dulatahu-Skivjani. Tona uvezene nafte košta 10 puta više.

S tim u vezi, Dulatahu-Skivjani je istakla da jedinica biomase nije ni približno tako bogata energijom: cistijerna puna nafte koristi se za dva dana rada elektrane. Sada su potrebna dva kamiona biomase da bi se proizvela ista količina energije.

Složen proces

Ono što zvuči kao jednostavno spaljivanje otpada u stvari je složen, visokotehnološki proces. Prvo, bitno je da čestice biomase, koje su uglavnom šumski otpad, ne budu ni prevelike ni premale; u prosjeku su veličine šibice. Drugo, isporučena biomasa mora ispunjavati standarde EU za sadržaj vlage, nivo zagađenja i vrstu drveta.

Ove zime, elektrani će biti potrebno 10.000 tona biomase za proizvodnju toplote bez prekida, što će joj omogućiti da proizvede 15 megavata toplotne energije i 1,5 megavata električne energije.

„Ovo je najveća investicija u daljinsko grijanje na Kosovu.“, rekla je Dulatahu-Skivjani. EU pomaže integraciji Kosova u energetski sistem jugoistočne Evrope kroz nadogradnju kosovske visokonaponske prenosne mreže i širenje daljinskog grijanja. Za razliku od ovog projekta, ostali novi sistemi daljinskog grijanja u zemlji oslanjaju se na postojeće termoelektrane, od kojih većina radi na ugalj.

Energetska strategija Kosova

U pogledu zelene energije, Kosovo je u ranoj fazi razvoja. Energetska strategija od 2022. do 2031. je trenutno u izradi. Kosovo ima za cilj da do 2050. godine bude ugljenično-neutralno, u skladu međunarodnim smjernicama.

Osam drugih kosovskih gradova razmatra grijanje na biomasu, ali Priština, najveći i najzagađeniji grad te teritorije, nije među njima.

Da bismo krenuli naprijed, “trebaju nam konkretniji podaci o tome koliko drveta imamo za tu svrhu”, rekla je Linda Cavdarbasha, zamjenica kosovskog ministra za životnu sredinu, govoreći o preostaloj biomasi.

Planovi za proširenje

Toplana trenutno snabdijeva samo dio grada Đakovice, ali postoje planovi da se sistem proširi.

“Proširenje na ruralna područja je problematično jer se gubi prednost u troškovima”, objasnio je gradonačelnik Đakovice Ardian Gjini. “Toplota se provodi kroz cijevi, kojima su potrebne pumpne stanice za prenos energije na velike udaljenosti. Sela koja su udaljenija su na gubitku kada se uporede troškovi i koristi.”

Kritički posmatrači stavili su projekat u perspektivu, dok je aktivistkinja za zaštitu životne sredine, Egzona Šala-Kadiu, istakla da je “to samo pilot projekat, jedna opština, da nije čak ni cijeli grad.”

“Razvijanje ovako nečeg [na nacionalnom nivou] zahtijeva političku volju”, rekla je Šala-Kadiu, koje, prema njoj, nema na Kosovu. Međutim, budući da je “klimatska politika trenutno vrlo relevantna” na međunarodnom nivou, ona se nada da će zemlje članice EU i sama EU pomoći u pokrivanju troškova mnogo značajnijeg uvođenja obnovljivih izvora energije.

Ipak, Šala-Kadiu je pozdravila činjenicu da je ovim pilot projektom Kosovo počelo da koristi ono što ima u izobilju za proizvodnju energije na zelen način.

Prir. N.B.

Izvor: www.dw.com

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

Nova tenderska komisija ocjenjivaće ponude pristigle za gradnju solarne elektrane na Briskoj gori

ECO MNE

U Rožajama će se graditi solarna elektrana od 5MW

ECO MNE

Litijum-jonske baterije glavno rješenje za skladištenje električne energije