U opštini Stolac (lokalitet Komanje Brdo) gradi se najveća solarna elektrana u Bosni i Hercegovini, instalisane snage 125 MWp. Ova fotonaponska elektrana će se prostirati na površini od oko 146 hektara (što odgovara približno 208 fudbalskih terena). Planirana godišnja proizvodnja električne energije iznosi oko 200 miliona kWh (200 GWh), što će se ostvarivati tokom projektovanog životnog vijeka elektrane od ~30 godina. Po završetku izgradnje, ovo će postati najveći fotonaponski energetski objekat u BiH, značajno podižući ukupnu solarnu instaliranu snagu države (za poređenje, krajem 2024. BiH je imala ukupno ~212 MW solarnih kapaciteta).
Elektrana koristi savremenu fotonaponsku (PV) tehnologiju sa jednosmjernim solarnim praćenjem (single-axis trackeri). Kineska kompanija Arctech ugovorila je isporuku svog sistema za praćenje SkyLine II, koji će omogućiti panelima da prate kretanje sunca i time povećaju efikasnost proizvodnje. Očekuje se postavljanje više stotina hiljada solarnih panela visokog kapaciteta na metalnim konstrukcijama sa motorima za praćenje sunca. Tehnologija predviđa i otpornost opreme na lokalne klimatske uslove (visoke ljetne temperature i vjetrove karakteristične za hercegovačko podneblje). Područje Stoca ima povoljan sunčev potencijal – prosječno oko 1.500 kWh solarne radijacije po kvadratnom metru godišnje, što je pogodno za rad ovakvih solarnih postrojenja.
Ko stoji iza projekta i kako se obezbjeđuje novac?
Glavni investitor solarne elektrane kod Stoca je kompanija Aurora Solar d.o.o., osnovana 2022. specijalno za ovaj projekat, u vlasništvu domaće firme Tehnomerkur i mađarsko-kineskog partnera Green Power Investment. Tokom 2024. godine većinski udio (80%) preuzela je kineska državna korporacija NORINCO International, koja je u projekat uložila ukupno oko 100 miliona eura kroz kombinaciju vlasničkog kapitala i povoljnih kredita. Model finansiranja je, dakle, kombinacija vlasničkog kapitala (Kina i domaći partner) i kreditnih sredstava.
Izvođač radova, Norinco International, izrazio je uvjerenje da će projekat biti završen u roku od jedne godine. To podrazumijeva da bi do proljeća 2026. svi paneli trebali biti instalirani i povezani. Zvanični ugovor o koncesiji predviđa da najkasnije u roku od 18 mjeseci od potpisivanja (što je bilo početkom 2024.) elektrana otpočne s radom, u suprotnom koncesionar može snositi penale ili gubitak koncesije. Stoga investitor ima jak motiv da ispoštuje rok.
Kako će gradilište i SE uticati na prirodu?
Za projekat solarne elektrane na Komanjem Brdu izrađena je Studija uticaja na životnu sredinu (EIA) 2021. godine od strane mostarske firme Ecoplan. Studija uticaja je zaključila da, uz odgovarajuće mjere zaštite, projekat može biti realizovan bez značajnog narušavanja okoline – nije neposredno u zaštićenom području i uglavnom zahvata krševit plato koji nije intenzivno poljoprivredno iskorišten.
U skladu sa EIA studijom, propisane su mjere ublažavanja uticaja. To uključuje kontrolu erozije tla i oticanja vode: pošto je plato izravnan radi postavljanja panela, investitor treba da izgradi sistem odvodnje oborinskih voda (kanale, drenaže) kako bi se spriječilo zadržavanje vode i bujične poplave niz padinu. Lokalno stanovništvo, naime, strahuje da bi velika ravna površina solarne farme mogla smanjiti prirodnu apsorpciju kišnice i ubrzati oticanje, što bi ugrozilo naselja ispod brda. Monitoring će se vršiti tokom rada elektrane, posebno u pogledu uticaja na kvalitet zemljišta i potencijalnog odsjaja panela (svjetlosno zagađenje). Prema navodima investitora, koristiće se paneli sa antirefleksnim slojem koji smanjuje odsjaj i rizik po ptice.
U blizini lokacije nema visoko vrijednih staništa endemičnih vrsta, ali će sve zakonom zaštićene biljke biti presađene prije početka radova (ukoliko su identifikovane na parceli tokom istraživanja terena).
Šta kažu mještani, a šta vlasti?
I pored zvaničnih studija, dio lokalnog stanovništva izrazio je zabrinutost zbog ovog projekta. Na javnoj raspravi o Nacrtu prostornog plana Stoca, građani su istakli bojazan da izgradnja megasolarne elektrane na Komanjem brdu može prouzrokovati “prirodnu katastrofu” – konkretno, povećan rizik od odrona stijena i poplava. Podsjećaju da se sa tog brda tokom zemljotresa 2022. odronilo kamenje koje je usmrtilo jednu djevojku u podnožju. Do danas nije izvedena trajna sanacija stijenskih padina, pa mještani s pravom pitaju da li je bezbjedno dodatno destabilizovati teren velikim iskopima za solarnu farmu.
Predstavnici lokalne opozicione stranke (HRS Stolac) posebno su kritikovali način na koji je projekat isplaniran. U saopštenju HRS-a navodi se da će “zadnji u nizu, najveći solarni pogon pokrivati čak 146 ha” te da će solarni paneli zauzeti veći dio zemljišta nego što iznosi zbir naseljenih i obradivih površina u okolini. Smatraju da je to prevelik pritisak na prirodni prostor jedne male lokalne zajednice. Takođe, HRS dovodi u pitanje kredibilitet stranog partnera – ukazuju da je kineski Norinco primarno industrijska korporacija povezana s vojnom industrijom i da postoje optužbe o navodnom prisilnom radu u lancu snabdijevanja solarne opreme. Ovakvi navodi unijeli su nemir među građane, iako zvanični izvori nisu potvrdili takve tvrdnje. Neki mještani su pokrenuli pitanje imovinsko-pravnih aspekata: kako je došlo do prenamjene i prodaje državnog zemljišta na Komanjem brdu investitoru. Traže transparentnost u pogledu toga da li je Grad Stolac prodao ili dao pod koncesiju tu zemlju privatnoj firmi, uz tvrdnju da se “sve radilo netransparentno i mimo zakona”. Lokalna vlast je negirala nezakonitosti, ističući da je postupak vođen prema kantonalnom Zakonu o koncesijama i da je zemlja data u zakup na ograničen period uz naknadu.
Zvanično, opštinske i kantonalne vlasti podržavaju projekat kao dio “zelene tranzicije”. Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković naglasio je da ovaj solarni park predstavlja ključni korak ka održivom razvoju i da su preduzete sve mjere zaštite prirode u saradnji sa strukom. Ministarstvo ekologije HNK dalo je saglasnost na EIA studiju, uz uslov da investitor poštuje predviđene mjere i redovno podnosi izvještaje o monitoringu. Ukratko, zvanični stav je da su dobrobiti projekta veće od potencijalnih rizika, uz napomenu da se mora osigurati striktna primjena ekoloških standarda prilikom izgradnje i eksploatacije elektrane.
Koliko znači za energetsku sliku BiH?
Solarna elektrana Komanje Brdo sa 125 MWp instalisane snage i ~200 GWh godišnje proizvodnje predstavlja značajan dodatak energetskom miksu BiH. Za zemlju koja i dalje dobrim dijelom zavisi od fosilnih goriva (uglja) i hidroenergije, ovakav kapacitet obnovljive energije doprinosi diversifikaciji izvora i smanjenju emisija štetnih gasova. Procjenjuje se da će elektrana podmirivati potrošnju ekvivalentnu za oko 50 hiljada domaćinstava godišnje, čime se povećava energetska samodovoljnost regiona i smanjuje potreba za uvozom električne energije u sunčanim periodima. Projekat se uklapa u širi cilj energetske tranzicije – prema podacima Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), BiH cilja da do 2030. godine poveća solarnu snagu na čak 3.000 MW, a ovaj park je jedan od prvih krupnih koraka ka tom cilju.
Koliko koristi ima lokalna zajednica?
Ekonomska korist za lokalnu zajednicu će po najavama takođe biti značajna. Prema ugovoru o koncesiji, Grad Stolac će dobijati 3–4 miliona KM godišnje (oko 1,5–2 miliona eura) kroz koncesione naknade i komunalne takse nakon puštanja elektrane u rad. Lokalna vlast ističe da je već samim dolaskom investitora stvoren pozitivan efekat – otvorena je mogućnost za dodatne biznise u vezi sa solarnom energijom (npr. servisi za održavanje, dobavljači opreme, turističke posjete s ciljem edukacije o obnovljivim izvorima i sl.). Osim toga, predviđa se da će u vršnom periodu gradnje na terenu raditi nekoliko stotina radnika – građevinaca, inženjera, električara, mašinskih operatera i drugih. Mnogi od njih su iz lokalne zajednice ili okolnih hercegovačkih opština, što može direktno uticati na smanjenje nezaposlenosti u tom kraju.
Iako solarne elektrane ne zahtijevaju veliki broj radnika za svakodnevni rad, procjena je da će najmanje 10-20 ljudi biti direktno zaposleno na održavanju i upravljanju ovog parka tokom njegovog rada. Pored toga, kroz periodične servise (npr. zamjena invertera, čišćenje panela, nadogradnje sistema) angažovaće se dodatno specijalizovane ekipe – što predstavlja kontinuiran izvor posla za elektro i mašinske firme u BiH. Projekat takođe brendira Bosnu i Hercegovinu kao zemlju otvorenu za zelene investicije, što može ohrabriti dalja ulaganja u obnovljive izvore (već se spominju novi solarni parkovi u okolini Stoca i u istočnoj Hercegovini ukupnog kapaciteta nekoliko stotina MW).
Ova solarna elektrana, smještena na sunčanom Komanjem brdu iznad Stoca, nije samo infrastrukturni poduhvat – ona je simbol prelaska ka čistijoj i održivijoj budućnosti. U zemlji bogatoj prirodom, ali opterećenoj fosilnim naslijeđem, ovakvi projekti pokazuju da je moguće spojiti lokalni razvoj, globalne zelene ciljeve i snagu sunca – na korist svih.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Večernji list
