Energetska efikasnost donosi niže troškove, manje račune i jaču tržišnu poziciju – poručio je državni sekretar Ministarstva ekonomije Vedran Špehar, predstavljajući juče u Saboru Zakon o energetskoj efikasnosti, čiji je cilj smanjenje potrošnje energije i emisija CO₂ do 2030. godine.
„Ovo je zakon koji, bez imalo pretjerivanja, zadire u samu srž naših računa za energiju, konkurentnosti i energetske bezbjednosti. Energetska efikasnost je ulaganje u budućnost naše privrede i kvalitet života naših građana – donosi manju potrošnju, veću sigurnost snabdijevanja i jaču poziciju na tržištu“, poručio je Špehar.
Novi Zakon o energetskoj efikasnosti usklađen je sa revidiranom EU Direktivom iz 2023. godine, koja prvi put uvodi obavezu primjene načela „energetska efikasnost na prvom mjestu“ pri kreiranju politika na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, ali i prilikom odlučivanja o ulaganjima u strateške i velike investicione projekte čija vrijednost prelazi 100 miliona eura.
Akcioni planovi energetske efikasnosti velikih gradova i županija moraće da sadrže mjere za smanjenje potrošnje energije u javnom sektoru za 1,9% godišnje, planove za energetsku sanaciju najmanje 3% ukupne korisne površine javnih zgrada godišnje, strategije za korišćenje obnovljivih izvora energije, kao i razvoj sistema centralizovanog grijanja niskih temperatura i sistema hlađenja. Zakonom se takođe predviđa da će do 2035. godine sva javna rasvjeta u Republici Hrvatskoj biti energetski obnovljena.
„Država mora preduzeti sve potrebne korake kako bi se smanjila potrošnja energije – prije svega neracionalna potrošnja. Mi se, naravno, zalažemo za povećanje potrošnje energije u kontekstu jačanja ekonomske aktivnosti. Ovaj zakon cilja na segmente gdje su efekti najbrže vidljivi – u domaćinstvima, preduzećima, javnim zgradama i saobraćaju“, naglasio je Špehar.
Dodao je da je Hrvatska u posljednjih deset godina unaprijedila energetsku efikasnost za 20%, ali da i dalje troši više energije po jediničnom BDP-u od prosjeka EU. To znači da domaći preduzetnici energiju plaćaju skuplje od svojih konkurenata i time gube tržišnu konkurentnost.
Zgrade učestvuju sa oko 40 odsto u ukupnoj potrošnji energije, a saobraćaj sa dodatnih 30 odsto – upravo su to sektori u kojima se očekuju najveće uštede, istakao je Špehar.
J.M.
Izvor: Energetika-net
