Stručnjaci pretpostavljaju da je 25 posto teritorija Bosne i Hercegovine bogato geotermalnim izvorima. Koriste se uglavnom kao ljekovita voda. Za razliku od Hercegovine, koja je idealna za solarnu energiju, središnji i sjeverni dio Bosne i Hercegovine lokacije su gdje bi se geotermalna energija mogla iskoristiti u najvećem obimu.
Izvori geotermalne energije variraju od površinskih izvora do tople vode i stijena koje se nalaze nekoliko kilometara ispod površine, čak i dublje, sve do magme. U prirodi se geotermalna energija najčešće pojavljuje u formi vulkana, izvora vruće vode i gejzera. U nekim se zemljama geotermalna energija koristi već stotinama godina.
No, razvoj sei nije ograničio samo na područje ljekovitog iskorištavanja geotermalne energije već je iskorištavanje geotermalne energije usmjerio i prema procesu dobijanja električne energije za grijanje domaćinstava i industrijskih postrojenja. Grijanje zgrada i iskorištavanje geotermalne energije u procesu dobijanja struje glavni su, ali ne i jedini načini iskorištavanja te energije.
Dobijanje električne energije iz geotermalne energije vrši se preko geotermalnih elektrana. Geotermalne elektrane grade se u blizini geotermalnih izvora i ne zagađuju okolinu. Geotermalni potencijali Bosne i Hercegovine za grijanje prostora procijenjeni su na oko 33 MWth. Temperatura na lokacijama u Bosanskom Šamcu (85 °C), Kaknju (54 °C) i Sarajevu (58 °C) preniska je za pokretanje proizvodnje električne energije, što je glavni razlog zašto se ove rezerve uzimaju u razmatranje samo kada je u pitanju eksploatacija toplotne energije. Veći, a posebno sjeverni dio teritorija RS-a vrlo je perspektivan u pogledu prisutnosti resursa geotermalne energije, odnosno geotermalnih voda. U tome se posebno ističe područje Posavine, odnosno Semberije i Lijevča polja.
Glavna geotermalna nalazišta nalaze se u krečnjacima i čine ih akumulacije geotermalnih voda temperature od 35 do 150 stupnjeva. RS raspolaže značajnim geotermalnim potencijalom, ali iskoristivost ovog prirodnog resursa trenuno je minimalna, a razlog su, tvrde stručnjaci, opsežna istraživanja i skupe investicije koje bi prethodile uspostavljanju sistema za grijanje i rekonstrukciji postojeće toplotne mreže u gradovima i opšinama.
Izvor: večernji list
