Topli i sunčani dani nas neodoljivo mame napolje – u prirodu, na plaže, planine ili gradske ulice. Međutim, dok uživamo u suncu, često zaboravljamo na njegovu sjenku: ultraljubičasto (UV) zračenje. Iako nevidljivo, ono je sveprisutno i ima dubok uticaj na zdravlje naše kože, očiju i imunološkog sistema.
Šta je UV zračenje i zašto je važno?
UV zračenje dolazi direktno sa Sunca i predstavlja samo mali dio sunčevog spektra, ali je njegov uticaj na žive organizme – ogroman. Ono prolazi kroz Zemljinu atmosferu i dijeli se na tri tipa: UVA, UVB i UVC. Srećom, najopasniji UVC apsorbuje ozonski omotač, ali preostala dva – UVA i UVB – stižu do naše kože.
Umjerena izloženost UV zračenju ima pozitivne efekte – omogućava našem tijelu da proizvodi vitamin D, koji je ključan za zdravlje kostiju, rad imunog sistema i metabolizam kalcijuma. Međutim, granica između korisnog i štetnog je tanka, naročito kada izlaganje traje duže i bez zaštite.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da svako pretjerano izlaganje UV zračenju, naročito ono koje dovodi do opekotina, povećava rizik od raka kože – uključujući melanom, najopasniji oblik. U Velikoj Britaniji, melanom je postao peti najčešći oblik raka, a stručnjaci ističu da je uzrok u velikoj mjeri povezan sa popularizacijom sunčanja i solarijuma.
UV zraci oštećuju DNK ćelija kože, doprinose stvaranju bora, gubitku elastičnosti i ubrzanom starenju. Takođe su povezani sa kataraktom i drugim oboljenjima oka, ali i smanjenjem efikasnosti imunološkog sistema.
UV indeks – koliko je Sunce zaista opasno?
Količina UV zračenja varira tokom dana i godine. Najviši nivoi bilježe se oko „solarnog podneva“, između 11:00 i 15:00 časova. Da bi se lakše pratili ovi nivoi, uveden je UV indeks – standardizovana međunarodna mjera koja se izražava brojevima od 0 naviše. Što je broj veći, to je rizik po zdravlje veći.
Prema WHO, UV indeks se kategorizuje ovako:
- 1–2 – nizak rizik (zaštita nije nužna)
- 3–5 – umjeren (preporučuje se osnovna zaštita)
- 6–7 – visok (potrebne su mjere zaštite)
- 8–10 – veoma visok
- 11+ – ekstremno visok (obavezna zaštita)
Na primjer, u Najrobiju (Kenija) UV indeks tokom cijele godine često prelazi 10. U junu i julu, na Majorci u Španiji dostiže vrijednosti 9, dok u Crnoj Gori u ljetnim mjesecima često ide od 8 do 10, posebno na primorju. Za poređenje, u Foklandskim ostrvima indeks rijetko prelazi 5.
Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) upozorava da klimatske promjene dodatno utiču na povećanje UV zračenja, posebno kroz oštećenje ozonskog omotača i produžene toplotne talase, što znači da se očekuju duži periodi sa visokim UV indeksom.
Kako se zaštititi?
Britanski Nacionalni zdravstveni servis (NHS) i dermatološka udruženja preporučuju:
- Boravak u hladu između 11 i 15 časova (kada je Sunce najjače)
- Nošenje zaštitne odjeće, šešira i naočara za sunce sa UV filterima
- Korišćenje kreme za sunčanje sa SPF 30 ili višim, sa najmanje 4 zvjezdice UVA zaštite
- Redovno nanošenje kreme – na svakih 2 sata, i odmah nakon znojenja ili kupanja
- Posebna pažnja za djecu – njihova koža je tanja i osjetljivija na UV zračenje
Stručnjaci ističu da ljudi često zaborave da namažu određene dijelove tijela: bočne strane nosa, sljepoočnice, gornji dio grudnog koša. Za potpunu zaštitu odrasla osoba bi trebalo da nanese oko 6 do 8 kašičica kreme za sunčanje.
Možemo li izgorjeti i kada je oblačno?
Apsolutno. Iako je temperatura niža, UV zračenje i dalje prolazi kroz tanke oblake, maglu i vjetrovito vrijeme. Zato izloženost tokom „oblačnog dana“ može biti podjednako opasna kao i na vedrom nebu. Kako upozoravaju meteorolozi BBC-a, ne postoji direktna veza između temperature i UV intenziteta – što znači da čak i tokom prohladnog dana krajem aprila možete izgorjeti ako ne nosite zaštitu.
Tamniji ten – veća zaštita?
Djelimično. Osobe sa tamnijim tenom imaju veću količinu melanina, prirodnog pigmenta koji pruža određenu zaštitu od UV zračenja. Ipak, to ne znači da su potpuno zaštićeni. Postoje genetske varijacije i drugi faktori koji utiču na osetljivost kože. U dermatološkoj praksi zabilježeni su slučajevi raka kože i kod osoba južnoazijskog i afro-karipskog porijekla, kao i kod osoba mješovitog nasljeđa.
Takođe, svi ljudi – bez obzira na boju kože – podložni su UV oštećenju očiju i negativnim uticajima na imunitet.
Sunce je izvor života, ali i potencijalne opasnosti. Neka svaki izlazak na Sunce bude svjestan i odgovoran čin. Jer, kad je riječ o UV zračenju – ne boli odmah, ali posljedice mogu biti ozbiljne i dugoročne.
Izvor: BBC
