Crna Gora privodi kraju izradu prvog Nacionalnog okvira politike za infrastrukturu za alternativna goriva. Dokument treba da usmjeri razvoj punjača za električna vozila, ali i infrastrukture za druge vrste saobraćaja. Prije usvajanja slijedi njegovo završno usaglašavanje, a formirana je i radna grupa za izradu zakona koji će urediti ovu oblast.
Kako se navodi u saopštenju PR Centra sa radionice koju su organizovala ministarstva saobraćaja i energetike i rudarstva, jedan od glavnih izazova biće da se planirano širenje punjačke mreže uskladi sa mogućnostima elektroenergetskog sistema.
Potreba za promjenom vidi se i u sadašnjem stanju saobraćaja. Prema podacima koje je iznio državni sekretar Ministarstva saobraćaja Božidar Savović, u Crnoj Gori je registrovano više od 300.000 vozila, čija prosječna starost prelazi 17 godina. Saobraćaj učestvuje sa oko 20 odsto u ukupnim emisijama gasova sa efektom staklene bašte, dok prelazak na vozila sa niskim emisijama ide sporo. Trenutno postoji oko 90 javno dostupnih punjača za električna vozila, od kojih je većina male snage ili se nalazi u gradovima.
Nedostaci su još izraženiji u drugim djelovima saobraćaja. Programski menadžer Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Kai Nagel naveo je da ne postoji posebna mreža punjača za teška vozila, niti infrastruktura za snabdijevanje vodonikom. Slabo je razvijeno i napajanje brodova električnom energijom sa obale, kao i snabdijevanje aviona električnom energijom dok su na zemlji.
Nacionalni energetski i klimatski plan, usvojen u decembru 2025. godine, postavio je cilj od 35.000 električnih vozila do 2030. godine. Državni sekretar Ministarstva energetike i rudarstva Matija Medojević upozorio je da se razvoj punjača zato ne može planirati samo kroz njihov broj. Potrebno je utvrditi gdje mogu da se priključe, koliki su raspoloživi kapaciteti mreže i na kojim mjestima će ona morati da se ojača.
Na taj problem ukazala je i autorka studije predstavljene na radionici, ekspertkinja Mette Hoé. Prema njenim riječima, iskustva drugih država pokazuju da postavljanje punjača često traje kraće od obezbjeđivanja priključka na mrežu. Izgradnja potrebnih transformatora i priprema priključka ponegdje mogu trajati i do dvije godine.
Hoé je kao prvi korak predložila razvoj infrastrukture duž glavnih saobraćajnih koridora. Istovremeno, gradovi treba da omoguće punjenje i ljudima koji to ne mogu da rade kod kuće, dok elektroenergetsku mrežu treba na vrijeme pripremati za električna teška vozila. Naglasila je da usluga mora biti dostupna i van većih urbanih centara. Za vozače će biti važno i da lako pronađu slobodan punjač, dobiju pouzdane podatke o njemu i jednostavno plate punjenje, uključujući i kada dolaze iz druge države. Nacionalni okvir obuhvata i mogućnost napajanja brodova sa kopna tokom boravka u lukama, kao i aviona dok su na zemlji.
Nacrt okvira predviđa postepen razvoj infrastrukture, ali će njegova primjena zahtijevati dogovor državnih institucija, opština, energetskih kompanija i operatora punjača o tome gdje su ulaganja potrebna i kako ih sprovesti.
Radionica je sprovedena u okviru projekta „Tehnička pomoć za jačanje kapaciteta i unapređenje usklađenosti zakonodavstva, učinka i efikasnosti u sektoru saobraćaja u Crnoj Gori“, koji finansira Evropska unija.
Projekat sprovodi konzorcijum predvođen kompanijom DAI Global Belgium, u partnerstvu sa GIZ-om i ENOVA-om.
J.M.
Naslovna fotografija: PR Centar
