U Crnoj Gori je potvrđen prvi slučaj avijarne influence, odnosno ptičjeg gripa, kod domaće živine, saopšteno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Virus visoko patogene avijarne influence tipa H5N1 potvrđen je 4. marta 2026. godine, i to na dva gazdinstva u opštinama Nikšić i Bijelo Polje.
Kako se navodi u saopštenju Uprave, virus je registrovan na nekomercijalnim gazdinstvima sa slobodnim tipom držanja živine, u dvorišnim uslovima i sa manjim brojem jedinki.
Avijarna influenca je virusna bolest ptica koja se odlikuje visokom stopom smrtnosti, kako kod domaće živine, tako i kod divljih ptica. Bolest se prenosi direktnim kontaktom među pticama, ali i putem kontaminirane opreme, hrane ili vode, dok su divlje ptice selice najčešći prirodni rezervoar i primarni izvor infekcije.
Iz Uprave upozoravaju da postoje određeni znaci koji mogu ukazivati na pojavu ove bolesti. Najčešći je naglo i povećano uginuće ptica, koje se ponekad dešava u kratkom vremenskom periodu i bez prethodno izraženih simptoma. Kod zaraženih ptica mogu se uočiti i opšti znaci bolesti, poput izražene malaksalosti, smanjenog ili potpuno izgubljenog apetita i nakostriješenog perja.
Bolest se može manifestovati i kroz respiratorne simptome: otežano i ubrzano disanje, disanje otvorenim kljunom, kijanje, kašalj ili iscjedak iz nosa. U pojedinim slučajevima javljaju se i nervni simptomi, kao što su nekontrolisani pokreti, drhtanje, uvrtanje vrata (tortikolis), gubitak ravnoteže ili paraliza krila i nogu. Kod nosilja se često primjećuju i promjene u proizvodnji, uključujući pad nosivosti ili deformitete ljuske jaja.
Zbog rizika od širenja bolesti, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove pozvala je vlasnike i držaoce živine da primjenjuju stroge biosigurnosne mjere. Među najvažnijima je sprječavanje kontakta domaće živine sa divljim pticama, što podrazumijeva držanje živine u zatvorenim objektima sa mrežama na prozorima. Ukoliko se živina drži u spoljnim kavezima, potrebno je da oni budu pokriveni i ograđeni žicom sa otvorima ne većim od dva centimetra.
Takođe se preporučuje sprječavanje kontakta živine sa drugim domaćim životinjama, kao i izbjegavanje napajanja vodom sa otvorenih površina, poput buradi, lokvi, bara ili kišnice. Hrana za živinu treba da se čuva u zatvorenim prostorima, zaštićena od spoljne sredine, drugih životinja ili glodara.
Uprava dodatno naglašava važnost ograničavanja pristupa farmama. Neophodno je onemogućiti ulazak neovlašćenim osobama, a prilikom rada sa živinom koristiti čista zaštitna odijela i gumene čizme. Prije ulaska i nakon izlaska iz objekata sa živinom potrebno je temeljno prati ruke, odjeću i obuću.
Posebna pažnja treba da se posveti i organizaciji proizvodnje. Preporučuje se primjena sistema „sve unutra – sve van“, a nakon završetka ciklusa držanja živine objekti moraju biti temeljno očišćeni, oprani, dezinfikovani, te sprovedena deratizacija i dezinsekcija prije ponovnog naseljavanja. Đubrivo i prostirka treba da se odlažu na posebno određenom mjestu i zaštite od kontakta sa drugim životinjama.
Vlasnicima se savjetuje i da ne uvode nove jedinke u postojeće jato, da ne kupuju živinu od neprovjerenih prodavaca i bez urednog uvjerenja o zdravstvenom stanju, kao i da ne posjećuju druge živinarske farme niti koriste opremu koja je bila u kontaktu sa drugim farmama. Posjetiocima, kako navode iz Uprave, ne bi trebalo dozvoljavati ulazak na farmu.
Ukoliko se primijete promjene u zdravstvenom stanju jata ili dođe do uginuća većeg broja divljih ptica, iz Uprave savjetuju da se odmah kontaktira najbliža veterinarska ambulanta ili veterinarski inspektor.
Avijarna influenca trenutno je prisutna i u više evropskih zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Češku, Francusku, Njemačku, Mađarsku, Italiju, Rumuniju i Španiju.
Kada je riječ o riziku za ljude, iz Uprave navode da virus rijetko prelazi na čovjeka, ali da se takvi slučajevi mogu desiti, posebno kod osoba koje imaju blizak i neposredan kontakt sa zaraženim pticama ili njihovim izlučevinama.
Na kraju saopštenja, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove apelovala je na vlasnike živine da prijave svako uginuće i svaku promjenu zdravstvenog stanja ptica, kao i da dosljedno primjenjuju propisane mjere zaštite. Građani se, takođe, pozivaju da svaki uočeni leš divlje ptice prijave veterinarskom inspektoru ili najbližoj veterinarskoj ambulanti.
Iz Uprave poručuju da će javnost blagovremeno biti obaviještena o svim daljim mjerama koje će biti preduzete u vezi sa ovom bolešću.
J.M.
Naslovna fotografija: Free-pik
