Razvoj vještačke inteligencije posljednjih godina otvorio je brojna pitanja o tome kako obezbijediti dovoljno energije za infrastrukturu koja stoji iza sve složenijih AI sistema. U Kini vjeruju da je dio odgovora pronašla ispod površine mora.
Prvi podvodni data centar na svijetu koji se napaja energijom vjetra počeo je sa radom uz obalu Šangaja, predstavljajući spoj obnovljivih izvora energije, naprednog inženjeringa i rastućih potreba digitalne ekonomije. Projekat nosi naziv Shanghai Lingang Undersea Datacentre Demonstration Project, a pokrenut je u maju ove godine kao zajednička inicijativa kompanije HiCloud Technology i državne kompanije China Communications Construction.
Data centar ima kapacitet od 24 megavata i nalazi se više od deset kilometara od obale Šangaja. Za razliku od konvencionalnih objekata ove vrste, njegova infrastruktura smještena je deset metara ispod površine mora, dok električnu energiju dobija iz obližnje pučinske vjetroelektrane.
Prema podacima kineskih vlasti, ovakvo rješenje omogućava da se potrošnja električne energije smanji za više od petine u poređenju sa klasičnim data centrima na kopnu. Razlog nije samo korišćenje obnovljivih izvora energije, već i činjenica da morska voda prirodno hladi opremu.
Hlađenje predstavlja jedan od najvećih energetskih izazova za savremene data centre. U tradicionalnim postrojenjima između 25 i 40 odsto ukupne potrošnje električne energije odlazi upravo na sisteme koji sprečavaju pregrijavanje servera. Velike količine rashlađene vode neprestano cirkulišu kroz infrastrukturu kako bi se održali odgovarajući radni uslovi za računarsku opremu.
Zbog toga se posljednjih godina sve više pažnje posvećuje ne samo energetskoj, već i vodnoj potrošnji data centara. Objekti koji predstavljaju fizičku osnovu razvoja vještačke inteligencije postali su predmet rasprava upravo zbog ogromnih količina vode koje troše. Smještanjem servera pod more potreba za korišćenjem slatke vode može se značajno smanjiti.
Koliko bi taj izazov mogao postati ozbiljan pokazuje i nedavno upozorenje Instituta Ujedinjenih nacija za vodu, životnu sredinu i zdravlje. Ta institucija procjenjuje da bi vodni otisak globalnih data centara do 2030. godine mogao dostići čak 9,3 biliona litara vode, što je dovoljno da zadovolji godišnje potrebe za vodom svih 1,3 milijarde stanovnika subsaharske Afrike.
Iako je projekat u Šangaju privukao veliku pažnju, ovo nije prvi put da Kina eksperimentiše sa podvodnim data centrima. Kompanija HiCloud još je 2023. godine pustila u rad prvi komercijalni podvodni data centar na svijetu na ostrvu Hainan, u južnom dijelu zemlje. Međutim, šangajski projekat predstavlja prvi slučaj da se takav objekat napaja energijom iz pučinske vjetroelektrane. Vjetropark se nalazi u blizini Linganga, visokotehnološke zone slobodne trgovine u istočnom dijelu Šangaja, poznate i po tome što se u njoj nalazi Teslina gigafabrika.
Sama ideja podvodnih data centara nije nova. Još 2018. godine kompanija Microsoft pokrenula je eksperimentalni projekat u vodama oko škotskih Orknijskih ostrva. Dvije godine kasnije kompanija je saopštila da su rezultati bili ohrabrujući, ali dalji razvoj nije značajnije napredovao.
Razvoj vještačke inteligencije danas zauzima centralno mjesto u kineskoj razvojnoj strategiji. Prošle godine kineske vlasti predstavile su akcioni plan za AI sektor kojim je predviđeno ubrzano širenje mreže data centara širom zemlje. Istovremeno, država je najavila da će do 2030. godine značajno povećati kapacitete čiste energije namijenjene napajanju AI infrastrukture.
Prema zvaničnim podacima, u projekat Shanghai Lingang uloženo je 1,6 milijardi juana, odnosno približno 205 miliona eura.
Ipak, ni ovakva rješenja nijesu bez potencijalnih izazova. Stručnjaci upozoravaju da podvodni data centri mogu uticati na morski ekosistem kroz uznemiravanje sedimenta na morskom dnu ili lokalno zagrijavanje morske vode. Za sada se procjenjuje da su ti rizici ograničeni i da se njima može upravljati, ali će njihovi dugoročni efekti zahtijevati pažljivo i kontinuirano praćenje.
Upravo će sposobnost da se pomire rastuće potrebe digitalne ekonomije sa zaštitom prirodnih resursa predstavljati jedan od ključnih izazova narednih decenija. Projekat kod Šangaja pokazuje da se rješenja sve češće traže na mjestima na kojima ih do prije nekoliko godina gotovo niko nije očekivao, duboko ispod površine mora.
J.M.
Naslovna fotografija: datacenterdynamics
