Energetski sektor zemalja regiona sve snažnije se usmjerava ka održivim rješenjima, decentralizaciji proizvodnje i prilagođavanju novim evropskim pravilima u vezi sa emisijama ugljen-dioksida. Na konferenciji „Elektrane 2025“, koja se održava na Zlatiboru, poseban fokus bio je na primjerima dobre prakse u korišćenju obnovljivih izvora energije, digitalizaciji sistema i izazovima koje pred energetiku postavlja mehanizam CBAM, čija puna primjena stupa na snagu početkom 2026. godine.
U tom kontekstu, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Milutin Đukanović, predstavio je na ovom skupu model aktivnog uključivanja građana i privrede u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. U svom izlaganju, pod nazivom „Projekat prozjumera – proizvodi gdje trošiš“, Đukanović je govorio o transformaciji potrošača u proizvođače, odnosno prozjumere, čime se doprinosi decentralizaciji energetskog sistema i unapređenju energetske efikasnosti.
Kako je saopšteno iz EPCG, kroz projekat Solari do sada je kod oko 9.000 potrošača ugrađena solarna oprema, a ukupna društvena korist procjenjuje se na 35 miliona eura. “Cilj je bio da se iskoriste domaći resursi i znanje kako bi građani, preduzeća i lokalne zajednice mogli da proizvode energiju tamo gdje je i troše. Time se smanjuju gubici na mreži, povećava stabilnost sistema i podiže energetska nezavisnost,” istakao je Đukanović. Posebno je naglasio da, nakon otplate opreme, korisnici više neće imati troškove za električnu energiju, dok će EPCG moći da plasira oslobođenu energiju po tržišnim uslovima – što je, kako kaže, obostrana dobit i za potrošače i za energetsku kompaniju.
U nastavku izlaganja, Đukanović se osvrnuo i na izazove koji prate CBAM-a. Prema njegovim riječima, iako već nekoliko godina postoji obaveza plaćanja ekološke takse po toni emitovanog CO₂, potpuna primjena CBAM-a donosi novu neizvjesnost. “Trenutno se vode zahtjevni pregovori, a pretpostavke su da će se primjenjivati neki jedinstveni faktor, vjerovatno u iznosu od 60 do 70 procenata. To bi za nas značilo dodatnih 60–70 eura po proizvedenom megavat-satu – što je dramatično. Ovo pitanje mora se podići na najviši politički nivo u svim državama regiona,” poručio je Đukanović. Dodao je i da je u ekološku rekonstrukciju do sada uloženo oko 75 miliona eura, a da će za nabavku energije biti potrebno još toliko – što ukupno čini oko 150 miliona eura, što je, kako kaže, ogroman iznos za Crnu Goru.
Govoreći o investicionim rezultatima kompanije u prethodne tri godine, predsjednik Odbora direktora naveo je da je u projekat Prozjumera uloženo 60 miliona eura, u vjetroelektranu “Gvozd” 82 miliona eura, dok je projekat ekološke rekonstrukcije vrijedan 75 miliona eura. “Za tri godine realizovali smo investicije vrijedne preko 200 miliona eura”, zaključio je Đukanović.
Ovogodišnje izdanje konferencije „Elektrane 2025“ okupilo je brojne stručnjake i predstavnike relevantnih institucija, među kojima su bili dr Predrag Stefanović, predsjednik Društva termičara Srbije, dr Dejan Cvetinović, predsjednik Organizacionog odbora i prodekan Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Dragoslava Stojiljković i Nebojša Petrović iz Agencije za energetiku Srbije.
Tokom prvog dana skupa razmatrane su ključne teme savremene energetike – od modernizacije i revitalizacije postojećih postrojenja, preko integracije obnovljivih izvora i razvoja reverzibilnih hidroelektrana, do digitalizacije i uvođenja mehanizama za cijenu emisije ugljen-dioksida.
Projekat „Prozjumeri – proizvodi gdje trošiš“ prepoznat je na skupu kao primjer inovativnog i primjenjivog pristupa u oblasti decentralizovane proizvodnje energije i podizanja energetske efikasnosti. Kroz ovaj model, EPCG potvrđuje stratešku orijentaciju ka zelenoj tranziciji i modernizaciji elektroenergetskog sistema, u skladu sa evropskim razvojnim pravcima, navodi se u saopštenju EPCG.
J.M.
Naslovna fotografija: EPCG
