Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Proizvodnja energije iz otpada

Energija iz otpada (eng. Waste-to-Energy) predstavlja energiju dobijenu kroz proces tretmana otpada kojim se dobija električna i/ili toplotna energija ili se otpad prerađuje kako bi postao izvor goriva.

Većina procesa kod upotrebe otpada kao alternativnog goriva u proizvodnim procesima generiše električnu energiju i/ili toplotu direktnim sagorijevanjem ili proizvodi zapaljivi gorivi proizvod, kao što su metan, metanol, etanol ili sintetička goriva.

Sagorijevanje organskog materijala

Sagorijevanje organskog materijala poput otpada, s mogućnošću obnavljanja energije, najčešći je i najrasprostranjeniji oblik dobijanja energije iz otpada. Pri tome, sva nova postrojenja za proizvodnju energije iz otpada moraju ispunjavati stroge standarde o emisijama, uključujući one o azotnim oksidima (NOx), sumpor-dioksidu (SO2), teškim metalima i dioksinima. Savremene spalionice smanjuju količinu originalnog otpada za 95-96 procenata, u zavisnosti od sastava i stepena ponovne separacije materijala, posebno metala, iz pepela za reciklažu.

Danas postoji čitav niz savremenih tehnologija koje omogućavaju proizvodnju energije iz otpada i drugih goriva bez direktnog sagorijevanja. Mnoge od ovih tehnologija posjeduju potencijal za proizvodnju veće količine električne energije iz iste količine sirovine u odnosu na proces proizvodnje direktim spaljivanjem. Razlog tome uglavnom leži u odvajanju korozivnih komponenti (poput pepela) od dobijenog goriva, čime se omogućava viša temperatura sagorijevanja u kotlovimaplinskim turbinamamotorima sa unutrašnjim sagorijevanjem i gorivnim ćelijama

Da bi se u Crnoj Gori otpad koristio za dobijanje električne i toplotne energije, potrebno je izgraditi posebna postrojenja, koja će ispunjavati sve zakonom propisane uslove.

Funkcionalne cjeline postrojenja za dobijanje električne energije iz otpada

Funkcionalne cjeline jednog postrojenja za dobijanje električne energije iz otpada zavise od načina na koji se taj otpad iskorišćava. Na primjeru jedne moderne spalionice, možemo reći da otpad prolazi kroz sledeće faze: skladištenje otpada, sagorijevanje otpada pri čemu se proizvodi para, proizvodnja energije (električne ili toplotne), i na kraju tretman čvrstog otpada koji nastaje u procesu (pepeo).

Funkcionalne cjeline postrojenja za dobijanje električne energije iz otpada

Funkcionalne cjeline jednog postrojenja za dobijanje električne energije iz otpada zavise od načina na koji se taj otpad iskorišćava. Na primjeru jedne moderne spalionice, možemo reći da otpad prolazi kroz sledeće faze: skladištenje otpada, sagorijevanje otpada pri čemu se proizvodi para, proizvodnja energije (električne ili toplotne), i na kraju tretman čvrstog otpada koji nastaje u procesu (pepeo).

Upravljanje otpadom

– Hijerarhijski koncept upravljanja otpadom obuhvata sljedeće korake: izbjegavanje nastanka otpada → smanjenje nastanka otpada → ponovno korišćenje → reciklaža  → energetska upotreba otpada → odlaganje. To znači da se termički obrađuje nereciklabilni otpad. U svakom slučaju, mnogo je korisnije da se ulaže u reciklažne kapacitete, i da se stanovništvo konstantno edukuje o pravilnom odlaganju otpada, kao i o značaju odvojenog sakupljanja reciklabilnog otpada, kako bi što manje otpada uopšte došlo do te faze u kojoj mora razmišljati šta dalje sa njim, da li da se spaljuje ili deponuje – kazao je za Ecoportal specijalista inženjer zaštite životne sedine, Vojislav Ilić.

Najčešće tehnologije koje se danas koriste u obradi otpada u cilju dobijanja električne ili toplotne energije su insineracija (spaljivanje), zatim  gasifikacija i piroliza. 

-Što se tiče Crne Gore, smatram, da ne bi trebalo ulagati u infrastrukturu za spaljivanje, odnosno za proizvodnju energije iz otpada, već se treba okrenuti stvaranju pozitivnog ambijenta za razvoj cirkularne ekonomije u našoj državi. Opet, sa druge strane, veliki je izazov upravljanje nereciklabilnim otpadom – kaže Ilić. 

On objašnjava, da sa energetskog aspekta, otpad se gleda kao obnovljivi izvor energije.

-Zagovornici spalionica navode mnoge, a među najbitnijima se nameću – smanjenje količine deponovanog otpada, dobijanje korisnih proizvoda – energije i ukljanjanje pojednih potogena visokim temperaturama. Ipak, pored benefita, napomenuo bih i mane, koje su višestruke. U ovom slučaju to se odnosi na nepotpuno sagorijevanje koje može dovesti do nus proizvoda, i svakako do ispuštanja gasova staklene bašte. Takođe, spaljivanjem otpada može doći do ispuštanja teških metala u vazduh, zatim dioksina, furana i ostalih kancerogenih supstanci – kaže Ilić.

Benefiti od otpada

Prema njegovim riječima, korišćenje nereciklabilnog otpada kao izvora energije može doprinijeti zaštiti životne sredine.

– Korišćenje nereciklabilnog otpada kao izvora energije bi doprinijelo zaštiti životne sredine ukoliko govorimo o proizvodnji električne/toplotne energije, i tu postoje određeni benefiti. Osim uopštenih benefita koji su prethodno navedeni, pomenuo bih još jednu korisnu stvar koju navode zagovornici ovog načina upravljanja otpadom, a to je produžavanje vijeka deponija. Većim iskorišćavanjem otpada, smanjujemo količinu otpada koji se deponuje, što u svakom smislu doprinosi zaštiti sva tri aspekta životne sredine – vode, vazduha i zemljišta. Ipak, veće iskorišćavanje otpada ne znači nužno i njegovo spaljivanje. Ja bih se ipak zalagao za bolju prevenciju nastanka, ponovno korišćenje i reciklažu. Jer, opet, iako se tretmanom otpada u spalionicama smanjuje količina otpada koji završava na deponiji, nastaje drugi otpad, tu prije svega mislim na pepeo, čije će karakteristike biti opasne, pa bi to značilo da smo jedan dio problema (količina otpada) sredili, ali nam se automatski nameće problem tretmana čvrstog otpada iz spalionica – pojašnjava Ilić.

Kada je u pitanju biogas koji se stvara na deponijama, u kojima preovladava prisustvo metana (CH4), Ilić navodi, da je najgore rješenje ne uraditi ništa sa njim. 

Koristi od metana

-Sagorijevanjem metana kao produkti se dobijaju ugljen-dioksid (CO2) i vodena para. Iako je i ugljen-dioksid gas staklene bašte kao i metan, činjenica je da je metan višestruko štetniji, pa se uslovno može reći da čak i njegovim sagorijevanjem mi činimo dobro za životnu sredinu. Osim sagorijevanja, biogas svakako može da se koristi i kao energent, odnosno, za dobijanje električne energije, ali za to treba da budu ispunjeni mnogi uslovi, među kojima je najvažniji konstantan dotok biogasa – navodi Ilić. 

Naš sagovornik je objasnio i kako dolazi do stvaranja biogasa na deponijama.

-Deponije proizvode gas kada se organske materije prirodno raspadaju. Potencijalni generatori gasa sa deponija mogu da koriste metan koji nastaje raspadanjem organskih materija na postojećim deponijama za proizvodnju čiste obnovljive električne energije. S obzirom na to da se organske materije na postojećim deponijama razlažu godinama, na taj način se stvara stalan protok prirodnog gasa tokom godina te se može generisati energija za proizvodnju obnovljive električne energije – dodaje Ilić.

U spalionicama se spaljuje nereciklabilni otpad  u koji se ubraja industrijski otpad, medicinski otpad, dio građevinskog otpada (drvene konstrukcije) i kabasti otpad.

-Što se tiče energetskog bilansa, po nekim podacima na 1 kilogram otpada se dobija 0,70 kWh električne energije, 1,4 kWh toplotne energije, 0,02 kg pepela, 0,01 kg prašine, 0,2 kg šljake. Nesporno je da sa tog stanovišta spaljivanje otpada donosi benefite. Ipak, prije donošenja odluke o tome da li treba podržati spalionice ili ipak ne, potrebno je detaljnije ispitati uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi – dodaje Ilić.

M. Lazarević

Foto ilustracije: Boston Consulting Group,Uciliste Umag

Pratite ECOPORTAL.ME na Instagramu

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

Od lociranja nelegalnih deponija do promocije selekcije otpada i reciklaže

ECO MNE

Podvodni dron lociraće otpad u Bokokotorskom zalivu

ECO MNE

Djeca učila o selekciji i reciklaži otpada