Druga Javna rasprava o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda održana je juče u Agenciji za zaštitu životne.
Na Javnoj raspravi prisustvovali si brojni mještani, inženjeri, predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine, Vodovoda i kanalizacije.
Mićko Vukotić, inženjer, kazao je juče da u elabroratu za procjenu uticaja na životnu sredinu piše da se neće regulisati PM 10 čestice.
-Znamo koliko PM čestice štete zdravlju i negativno utiču na mozak i unutrašnje organe, tako da je mnogo bitnije da promijenite tehnologiju umjesto što se bavite lokacijom – kazao je Vukotić.
Kako je kazao, ne razumije zbog čega se i dalje zagovara spalionica kad postoje druge, savremenije tehnologije.
-Ako instalirate spalionicu, a pri tome ne možete da kontrolišete PM 10 čestice i ostala zagađenja, ljude u okolini ste doživotno osudili. Postoji tehnologija koja ne predviđa izgradnju dimnjaka, već se sav proces odvija u zatvorenom prostoru, na temperaturi od 500 do 700 stepeni celzijusa, u kome nema zagađenja. Svaki dimnjak, pa i onaj kućni, je ekološki problem. Evropa to više ne poznaje. Slični uređaji u Njemačkoj koji se navode kao primjer napravljeni su prije 15 godina. Smatram da je tehnologija važnija od lokacije – dodao je Vukotić.
Predsjednik Opštine Zeta, Mihailo Asanović kazao je da se ovim povodom nisu oglašavali iz Regionalnog vodovoda.
-O ovom problemu koji pogađa na desetine hiljada građana niko se još nije oglašavao. Da li je ovaj elaborat predvidio kako će postrojenje uticati na vodoizvorište? Izgradnja postrojenja je planirana na dijelu katastarskih opština Botun i Dajbabe, tako da je netačna konstatacija da će se ona odvijati u Podgorici – dodao je Asanović.
Boris Ćetković, mještanin Botuna, kazao je da svi koji su prihvatili učećše i rad na ovom projektu treba da snose odgovornost.
– Vi branite projekat i papire, a mi branimo porodice i živote – poručio je Ćetković.
Bojan Bašanović, mještanin Botuna kazao je da je došao do podatka koji navodi da je u otpadnim vodama iz postojećeg postrojenja potvrđeno prisustvo antibiotika.
-Crnogorski građani moraju znati kakvu ribu godinama koriste u ishrani. Nigdje u Evropi se ovakav tip zastarjelog postrojenja ne nalazi u naseljenim mjestima. Dobro su poznati problemi građana i turista u Tivtu i Budvi – naročito tokom ljetnje turističke sezone. Pozivamo se na Ustav Crne Gore, Krivični zakonik, Zakon o upravljavanju otpadom i brojne međunarodne propise i direktive koje su u koliziji sa izgradnjom pomenutog postrojenja. Na osnovu iznesenog, pozivam Agenciju za zaštitu životne sredine, da hitno, zbog navedenih propusta, dokazane kolizije sa domaćim i međunarodnim propisima, posebno Arhuskom konvencijom – odmah i bez odlaganja odbaci ovaj projekat kao štetan, poguban i opasan po zdravlje stanovništva Botuna i Zetske ravnice – istakao je Bašanović.
Natalija Blagojević, rukovodilac postojećeg postrojenja, kaže da je najveća emisija neprijatnih mirisa u glavnoj šahti. Ona je objasnila da je rezervna oprema već ugrađena u postrojenje.
Branka Knežević, pomoćnik sekretara za planiranje prostora, ističe da je mnogo pogubnije spaljivanje guma, te da oni ovim postrojenjem ne planiraju da ispuštaju neprerađene vode.
Ona je kazala da je ovaj elaborat rađen na osnovu Glavnog projekta i u skladu sa strožim kriterijumima od onih koji važe u EU.
Podsjećamo, izgradnja postrojenja za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici najavljena je za kraj decembra.
Kako nam je ranije saopšteno, realizacijom ovog projekta, poboljšaće se higijenski uslovi za 230.000 stanovnika, a imaće i regionalni značaj za crnogorsku obalu.
-Jedna od važnih odrednica ovog projekta je zaštita režima podzemnih voda Zetske ravnice, a samim tim i očuvanje postojećih izvora vode na teritoriji Glavnog grada i smanjenje rizika od njihovog zagađenja. Realizacija projekta će direktno uticati na smanjenje zagađenja vode u rijeci Morači. Zaštitom rijeke Morače i njenih pritoka, zaštićeno je i Skadarsko jezero, kao najveća akumulacija pitke vode, prvenstveno izvorište „Bolje Sestre“ – saopšteno je ranije iz Vodovoda.
Prir. M. Vuković
