Prema posljednjem kvartalnom izvještaju Međunarodne agencije za energiju (IEA), globalna potražnja za prirodnim gasom u 2025. bilježi značajno usporavanje. Nakon rasta od 2,8% u 2024. godini, ove godine očekuje se rast od svega 1,3%, što je uglavnom posljedica napetih tržišnih uslova i geopolitičke nestabilnosti.
U prvom polugodištu 2025. tržište je ostalo pod pritiskom zbog nižeg izvoza ruskog gasa prema EU, skromnog rasta proizvodnje LNG-a i pojačanih potreba Evrope za skladištenjem. U takvim okolnostima, najveći rast potrošnje zabilježen je upravo u Evropi (6,5%). Ovaj rast je prije svega bio podržan sektorom električne energije, usljed smanjenog proizvodnog kapaciteta vjetroelektrana i hidroelektrana. Iako se takve epizode ne mogu posmatrati kao dugoročni trend, one jasno pokazuju ključnu ulogu elektrana na gas u obezbjeđivanju sigurnosti snabdijevanja u tržištima sa visokim udjelom varijabilnih obnovljivih izvora.
Dok je Evropa bilježila rast, Kina je prvi put poslije nekoliko godina zabilježila pad potrošnje od 1%, a njen uvoz LNG-a opao je za više od 20%. S druge strane, Evropa će 2025. uvesti rekordne količine LNG-a, kako bi kompenzovala smanjene isporuke cjevovodnog gasa iz Rusije. Time se potvrđuje ono o čemu smo nedavno pisali – da LNG infrastruktura postaje jedno od ključnih pitanja evropske energetske tranzicije, ali i predmet ozbiljnih podjela između vlada i aktivista. Dok jedni u tome vide priliku za jačanje energetske sigurnosti, drugi upozoravaju na klimatske i finansijske rizike povezane s velikim ulaganjima u gas.
IEA naglašava da se situacija može promijeniti već 2026, kada se očekuje najveći rast globalne ponude LNG-a od 2019. godine – čak 40 milijardi kubnih metara, zahvaljujući novim projektima u SAD, Kanadi i Kataru. To bi moglo ublažiti napetu situaciju na tržištu i ponovo podstaći jaču potražnju u Aziji, gdje su tržišta izuzetno osjetljiva na visoke cijene.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da je energetska slika i dalje opterećena visokom neizvjesnošću. Geopolitičke tenzije na Bliskom istoku, poput sukoba između Izraela i Irana, već su izazvale oscilacije cijena i podsjetile da globalna gasna ravnoteža ostaje krhka.
Za Crnu Goru i region, ovi podaci nose jasnu poruku: dok Evropa sve više zavisi od LNG-a, potrebno je pažljivo razmotriti dugoročne posljedice oslanjanja na fosilna goriva u trenutku kada klimatske politike zahtijevaju ubrzani prelazak na obnovljive izvore energije.
J.M.
Naslovna fotografija: Međunarodna agencija za energiju (IEA)
