Crna Gora je dobila nove planove upravljanja i protokole za praćenje invazivnih stranih vrsta, koji bi nadležnim institucijama trebalo da omoguće pravovremeno prepoznavanje rizika, sistematičnije prikupljanje podataka i sprovođenje konkretnih mjera za ograničavanje njihovog širenja.
Dokumenti su predstavljeni na događaju koji je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera organizovalo u Evropskoj kući u Podgorici, uz podršku projekta „Centar za strateško-pravno savjetovanje za Crnu Goru“ – PLAC, koji finansira Evropska unija. Skup je okupio predstavnike institucija, stručnjake i partnere uključene u zaštitu prirode, a u središtu razgovora bile su mjere za sprječavanje širenja vrsta koje mogu ozbiljno ugroziti domaći biodiverzitet i prirodna staništa, ali i izazvati posljedice po ekonomiju i zdravlje ljudi.
Predstavnica Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Ilinka Alorić ocijenila je da invazivne strane vrste predstavljaju jedan od najvećih izazova za očuvanje prirode, kako u Evropi, tako i u Crnoj Gori. Ona je podsjetila da je Vlada Crne Gore usvojila planove upravljanja i monitoringa za invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u zemlji, čime je napravljen važan korak ka uspostavljanju funkcionalnog sistema za postupanje u ovoj oblasti.
Planovi monitoringa trebalo bi da omoguće pravovremeno prepoznavanje rizika i donošenje odluka zasnovanih na podacima i naučnim saznanjima. Planovi upravljanja, sa druge strane, usmjereni su na konkretne mjere kontrole i ograničavanja širenja, a tamo gdje je to moguće i na uklanjanje populacija invazivnih vrsta.
Posebna pažnja posvećena je prevenciji, jer iskustva pokazuju da je sprječavanje unošenja novih vrsta znatno djelotvornije i manje zahtjevno od naknadnog saniranja posljedica nakon što se one prošire i uspostave u novim staništima.
Zamjenica šefa Sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Liselotte Isaksson kazala je da EU od 2023. godine finansira projekat PLAC sa 2,2 miliona eura. Projekat je usmjeren na podršku Crnoj Gori u usklađivanju zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije i jačanju kapaciteta institucija za proces pristupanja.
Isaksson je naglasila da sprječavanje i kontrola invazivnih stranih vrsta predstavljaju zajednički evropski izazov, za koji su potrebni snažan pravni okvir, efikasne institucije i regionalna saradnja. Kroz projekat PLAC, kako je navela, Evropska unija podržava Crnu Goru u uspostavljanju takvog sistema – od usklađivanja propisa do izrade konkretnih planova upravljanja i mehanizama praćenja. Ulaganje u prevenciju i rano otkrivanje, prema njenim riječima, nije važno samo zbog očuvanja prirodnih resursa. Na taj način mogu se izbjeći i visoki troškovi koje nekontrolisano širenje invazivnih vrsta može prouzrokovati privredi i društvu.
Voditeljka projekta PLAC Tatjana Tomić podsjetila je da projekat pruža podršku crnogorskim institucijama u procesu evropskih integracija kroz razvoj zakonodavstva i strateških dokumenata, kao i kroz jačanje administrativnih kapaciteta. Predstavljanje planova upravljanja i protokola za praćenje opisala je kao jedan od značajnijih rezultata projekta u oblasti zaštite prirode. Za pripremu ovih dokumenata izdvojen je veliki broj ekspertskih dana, što, prema njenim riječima, pokazuje njihov značaj za usklađivanje Crne Gore sa evropskim zakonodavstvom.
Dokumenti su nastali kroz intenzivan rad domaćih i međunarodnih stručnjaka, a njihova svrha nije samo ispunjavanje regulatornih obaveza. Zamišljeni su i kao praktični alati za institucije koje će biti zadužene za njihovu primjenu.
Tomić je posebno ukazala na saradnju sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, koja je omogućila da predložena rješenja istovremeno odgovore na zahtjeve evropskog zakonodavstva i na konkretne potrebe Crne Gore u oblasti zaštite prirode.
Među dokumentima predstavljenim na događaju je Akcioni plan za nenamjerno unošenje invazivnih stranih vrsta putem takozvanih slijepih putnika, odnosno brodova, čamaca i ribolovne opreme, za period od 2026. do 2031. godine.
Pripremljen je i zajednički plan upravljanja za tri invazivne vrste riba – Pseudorasbora parva, Gambusia holbrooki i Lepomis gibbosus, kao i Plan upravljanja malim indijskim mungosom, vrstom Herpestes auropunctatus.
Dokumenti obuhvataju i Plan upravljanja invazivnom biljnom vrstom Ailanthus altissima, poznatom kao pajasen, za period 2026–2031, kao i Plan upravljanja vrstom Trachemys scripta, odnosno crvenouhom i žutouhom kornjačom, za isti period.
Pored planova upravljanja, predstavljeni su programi i protokoli koji bi trebalo da omoguće njihovo sistematično praćenje na terenu. Među njima su Monitoring program za vrste Pseudorasbora parva, Gambusia holbrooki i Lepomis gibbosus, kao i posebni monitoring protokoli za invazivne strane vrste Asclepias syriaca, Ailanthus altissima i Trachemys scripta.
Pripremljen je i Program praćenja malog indijskog mungosa, koji je u tom dokumentu naveden pod naučnim nazivom Urva auropunctata, u Crnoj Gori.
Ovi dokumenti trebalo bi da postave osnovu za sistemski pristup prevenciji, ranom otkrivanju i kontroli invazivnih stranih vrsta, usklađen sa zahtjevima evropskog zakonodavstva.
Iako su planovi i protokoli prvenstveno namijenjeni institucijama nadležnim za zaštitu prirode, u njima je prepoznata i važna uloga građana. Njihovo učešće u praćenju i prijavljivanju invazivnih vrsta može značajno doprinijeti ranom otkrivanju novih pojava i efikasnijem upravljanju već prisutnim populacijama.
Iskustva Hrvatske u sprovođenju planova upravljanja predstavila je ekspertkinja projekta PLAC Petra Kutleša. Ona je ukazala na značaj međuinstitucionalne saradnje, kontinuiranog monitoringa i uključivanja građana u rano otkrivanje i kontrolu invazivnih vrsta. Jedan od najvećih izazova, kako je objasnila, jeste sposobnost ovih vrsta da se veoma brzo prilagode novim staništima. Nakon što se uspostave i prošire, njihova kontrola postaje izuzetno teška i skupa.
Zbog toga su redovno praćenje stanja, koordinacija institucija i kontinuirano prikupljanje podataka ključni elementi svakog uspješnog sistema upravljanja. Dokumenti razvijeni kroz projekat PLAC, zaključila je Kutleša, daju Crnoj Gori osnovu za uspostavljanje upravo takvog pristupa.
J.M.
Naslovna fotografija: Pixabay
