Pariz, London, New York. Ovi poznati gradovi sinonim su za inovacije i najsavremenija dostignuća. Ipak, kako su među najvećim zagađivačima na svijetu, daleko su od željene budućnosti kada je riječ o sprječavanju klimatskih promjena.
Mnogi gradovi širom svijeta obavezali su se da će omogućiti održiv razvoj za ljude i planetu. Ali mogu li naši prometni urbani centri zaista postati zeleni? Od restorana bez otpada do ekološke arhitekture, evo kako se svjetski gradovi suočavaju sa izazovima modernog doba.
Kopenhagen, Danska
Cilj Kopenhagena je da postane prva prijestonica na svijetu koja do 2025. neće emitovati ugljen-dioksid, i u tome dobro napreduje. Manje od dva odsto gradskog otpada odlazi na deponiju, a ostatak se reciklira ili pretvara u energiju u Kopenhilu, novoj gradskoj elektrani na otpad, čiji je krov ujedno i vještačka ski staza.
Šetnja po Kopenhagenu nikada nije bila zelenija. Čamci na solarni pogon i električni autobusi dopunjuju mrežu dobro uspostavljenih biciklističkih ruta i ulica pogodnih za kretanje pješaka – čak možete i plivati u čistim vodama luke na ostrvima Bridž Hevnbet.
Portland, Oregon
Portland je grad koji je stvoren za ljubitelje sjajnog provoda. Uređenje grada posebnu pažnju usmjerilo je prema javnom zelenilu, gdje javni parkovi i dobro održavane urbane šume dopunjavaju prirodne atrakcije regiona – uključujući planinu Hud koja se nazire u daljini. Oregon je pogodan za nesmetano kretanje pješaka i ima najveću stopu biciklističkog saobraćaja od bilo kog američkog grada.
U Portlandu je održivost veoma važna za zajednicu. Prodavnice polovne robe, male besplatne bibilioteke, veganski restorani, pomažu lokalnom stanovnoštvu da lakše usvoji model ponašanja ,,smanji, ponovo koristi, recikliraj”.
Singapur
Sa gustom i sve većom populacijom u gradu, količina otpada u Singapuru je u porastu. Inovativnost ovoga grada i napori da obezbijedi socijalnu, ekološku i ekonomsku održivost, donijeli su mu titulu najodrživijeg grada u Aziji u 2018. godini.
Singapurov ,,Zeleni plan” (The Singapore Green Plan 2030) državni je pokret sa ciljem unaprijeđenja nacionalne agende o održivom razvoju. Zacrtani su ambiciozni ciljevi koji treba da u narednih deset godina sprovedu, između ostalog, sljedeće aktivnosti: sađenje milion novih stabala, razvoj 130 hektara novih parkovskih površina, 80 odsto zgrada postaće zeleno i energetski efikasno, promovisanje korišćenja održivih goriva za međunarodnu trgovinu i putovanja, postavljanje 60.000 punionica za električna vozila širom zemlje, povećanje udjela putovanja u javnom gradskom prevozu na 75 odsto, proširivanje biciklističke i željezničke mreže, četvorostruko povećanje upotrebe solarne energije do 2025. godine. Takođe, plan je da najmanje 20 odsto škola bude ugljen-neutralno do 2030. godine i da svi novoregistrovani automobili budu modeli koji koriste čistu energiju kao pogonsko gorivo.
Lisabon, Portugalija
Lisabon je proglašen zelenom prijestonicom Evropske komisije za 2020. godinu i to sa dobrim razlogom. U gradu je dodato 300 hektara parkovskih površina što znači da 85 odsto ljudi u glavnom gradu Portugalije sada živi na udaljenosti od 300 metara do zelene površine. Ubrzava se i korišćenje električnih vozila sa veoma razvijenom mrežom javnih punionica, dok je 39 odsto opštinskog voznog parka električno. Više od 90 odsto stanovnika živi na udaljenosti od 300 metara do stanica gradskih linija javnog prevoza.
Za ekološki prihvatljivu kupovinu, posjetite fabriku LX., nekadašnje industrijsko mjesto pretvoreno u kreativni centar u kojem se nalaze butici koji nude garderobu od recikliranih materijala, kao i restorani koji koriste isključivo nacionalne proizvode i sezonske organske proizvode lokalnih farmera.
Bengaluru, Indija
U Bengalaru trend sazrijevanja ekološke svijesti građana je u porastu. U Green Mantra Store (prodavnica organske hrane) možete kupiti namirnice bez ambalaže i ekološke kozmetičke proizvode, pijuckate svježe pripremljeni sok od kožica voća ili kokosove ljuske. Možete odsjesti u ekološkom hostelu Cucko, koji nudi iznajmljivanje bicikala, baštu na terasi, a opremljen je namještajem od recikliranih materijala.
Ljubljana, Slovenija
Slovenija je poznata po svojoj netaknutoj prirodi. Ljubljana je izuzetno čist grad i sve je zelenija. Čistoća ulica održava se upotrebom kišnice i recikliranom vodom, a novi visoko-tehnološki sistem upravljanja otpadom omogućava gradu da na deponije šalje 80 odsto manje otpada nego 2008. Ljubljana postaje evropska prijestonica reciklaže i prvi je evropski grad koji se obavezao da postane grad bez otpada (zero-waste).
Refrence: Lonely Planet i Green Plan
Prir. M.L.
