Hidroenergija je energija koja koja koristi snagu vode (hydro), pa otuda i njen naziv. Predstavlja konvencionalni obnovljivi izvor energije, koji se vjekovima koristi za dobijanje mehaničke, a već duže od sto godina i električne energije. Prije nego što je komercijalna električna energija postala široko dostupna, energija vode se koristila za navodnjavanje i pogon raznih mašina, poput vodenica, mašina u tekstilnoj industriji, pilana, lučkih dizalica.
Kako se neobnovljivi izvori energije sve više troše i ujedno vrše negativan uticaj na životnu sredinu, spas planete zavisi od spremnosti čovjeka da se u potpunosti okrene obnovljivim izvorima energije.
Najzastupljeniji vid dobijanja energije iz obnovljivih izvora je hidroenergija. Za razliku od tradicionalnih izvora energije iz fosilnih goriva, ona ne oslobađa štetne zagađivače u vazduh. Takođe, kada se jednom izgradi brana i ugradi sva neophodna oprema za funkcionisanje, izvor energije (voda) postaje besplatan. Obnavlja se svakom novom padavinom i otapanjem snijega, te nikad ne može ostati bez zaliha.
Jedan od najznačajnijih momenata u istoriji hidroenergije predstavlja pronalazak britansko-američkog inženjera Đžejmsa Francisa (James Bicheno Francis) koji je razvio prvu modernu turbinu (1849. godina). O značaju tog pronalaska govori i činjenica da je Francisova turbina i danas najzastupljenija u svijetu hidroenergije.
Prva hidroelektrana na svijetu započela je sa radom 1882. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, na rijeci Fox u Appletonu, u državi Wisconsin. Imala je mogućnost proizvodnje 12,5 kW što je u tom momentu bilo dovoljno za napajanje 250 sijalica.
Proizvodnja električne energije u hidroelektranama brzo se povećava i trenutno čini oko 20% svjetske proizvodnje. Prednjače i kada je u pitanju proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora sa 88% zastupljenosti.
Brane izgrađene za potrebe velikih hidroelektrana mogu biti zaista impresivne građevine. Veliki broj država koristi ih kao turističke atrakcije koje ljudi sa raznih strana svijeta rado posjećuju. U nastavku Vam prikazujemo neke od najljepših brana u svijetu:
1. ,,Grande Dixence”, Švajcarska
Građena je u periodu od 1951. do 1965. godine. Lokacija na kojoj je smještena ova brana veoma je privlačna turistima kojima nudi impresivan pogled na prirodu kojom je okružena. Sagrađena je i žičara koja je povezana sa branom što predstavlja dodatnu atrakciju. Posebno je zanimljiv dodatni vid zabave za turiste u sklopu ovog velelepnog objekta. Naime, kako u sklopu brane postoje tuneli, turistima se nudi mogućnost da prespavaju u nekom od njih.
2. ,,Itaipu”, na granici Brazila i Paragvaja
“Itaipu” je druga najveća hidroelektrana na svijetu. Izgrađena je na rijeci Parani, na granici Brazila i Paragvaja. Ime je dobila po riječnom ostrvu koje se nalazilo na mjestu gdje je brana kasnije izgrađena. Riječ “itaipu” na jeziku lokalnog stanovništva znači “kamenje koje pjeva”. Američko udruženje građevinskih inženjera je 1994. godine proglasilo branu “Itaipu” za jedno od Sedam čuda modernog svijeta. Zanimljiv je događaj koji se dogodio 2009. godine kada je usljed oluje došlo je do prekida rada elektrane, zbog čega je oko 50 miliona ljudi ostalo bez struje na dva sata, dok su Sao Paolo i Rio de Žaneiro ostali u potpunom mraku.
3. ,,Contra (Verzasca)”, Švajcarska
Brana je izgrađena između 1961. i 1965. godine i četvrta je po veličini u Švajcarskoj. Posebno interesantna je činjenica da su uvodne scene poznatog filma “Golden Eye” snimljene na njoj. Naime, u pomenutom filmu lik Džejmsa Bonda izvodi skok sa ivice brane ka njenom podnožju nakon čega je postala jedno od najpopularnijih mjesta u Evropi za bandži-džamping.
4. ,,Ataturk”, Turska
Prvobitni naziv objekta glasio je Karababa, da bi kasnije bio preimenovan u čast Mustafe Kemala Ataturka, osnivača Turske Republike (1881.-1938. godine). Građena je u periodu od 1983. do 1990. godine kada je puštena u rad. Brana je visoka 169m, a dugačka 1.820m. U izgradnju je uloženo 1,25 milijardi dolara i prikazana je na turskim novčanicama od 1 lire. Dvije godine nakon otvaranja brane u akumulaciono jezero pušten je veliki broj riba, čiji se broj do danas popeo na više miliona primjeraka, pa veliki broj stanovnika okolnih mjesta živi od ribarstva.
5. ,,Hoover”, SAD
Počela je sa radom 1936. godine i spada u grupu najpoznatijih i najdugovječnijih brana u Sjedinjenim Američkim Državama. Nalazi se na granici između Nevade i Arizone, na rijeci Kolorado. Ime je dobila po američkom predsjedniku Dž. Edgaru Huveru. Jezero Mid koje je nastalo izgradnjom ove brane, predstavlja najveći rezervoar vode u Americi. U toku izgradnje brane (1931. – 1936. godine) poginulo je 112 radnika. Brana je otvorena za turiste i u toku godine je obiđe oko million ljudi.
6. ,,Gordon”, Australija
Smještena je na rijeci Gordon u Australiji. Karakteristična je po svojoj dvostrukoj zakrivljenosti, u vertikalnom i horizontalnom pravcu. Ova osobina omogućila je zadržavanje ogromne količine vode. Izgrađena je između 1974. i 1978. godine, a akumulaciono jezero Gordon koje je formirano predstavlja najveće jezero u Australiji.
7. ,,Three Gorges”, Kina
,,Tri klisure” je hidroelektrana sa najvećom instalisanom snagom na svijetu. Posjeduje 32 turbine koje kombinovano daju snagu od 22,5 GW. Prema riječima stručnjaka, ova snaga odgovara snazi koju ima 15 nuklearnih reaktora. Izgradnja je počela 1993. godine, a 2012. godine je spojena na mrežu. Smatra se i jednom od deset najskupljih građevina na svijetu. Ipak, najzanimljivija činjenica za ovu branu je ta da, zbog promjena toka vode, tj. stvaranja ogromnog rezervoara i dizanja velike količine vode na maksimalnih 175 metara iznad nivoa mora, ova brana, prema podacima Američke agencije za istraživanje svemira, usporila je rotaciju Zemlje i produžila prosječni dan za 0,006 mikrosekundi!
