Ukupna površina opožarenih površina u državnim i privatnim šumama u prošloj godini u Crnoj Gori iznosila je 17.102 ha, od čega je znatno veća površina opožarena u privatnim šumama. U 2021. godini registrovana su ukupno 153 šumska požara u državnim i privatnim šumama, saopšteno je Ecoportalu iz Uprave za šume.
Nikšić najviše zahvaćen požarima
Kada je riječ o lokacijama, kako pojašnjavaju, ubjedljivo najveći broj požara u prošloj godini, kako u državnim tako i u privatnim šumama, zabilježen je u Nikšiću.
-Kada je riječ o državnim šumama, osim Nikšića, tu su još i Pljevlja, Podgorica, Plužine i Danilovgrad, ali u znatno manjoj mjeri od Nikšića u kojem je u prošloj godini u državnim šumama opožareno 1.138 ha. Kada je riječ o privatnim šumama, osim Nikšića u kojem je opožareno oko 2.500 ha, ubjedljivo najveća opožarena površina u privatnim šumama bila je u Kotoru gdje je opožareno 12.000 ha – saopštili su nam iz Uprave za šume.
Po pravilu pošumljavanje se uglavnom radi u proljeće i jesen, međutim, obzirom na nestabilne vremenske uslove u našoj zemlji pošumljavanje se, kako ističu, radi u skladu sa vremenskim prilikama, a ne na osnovu kalendara.
– Neophodno je ispratiti brojne druge faktore kako bi se pristupilo pošumljavanju zbog čega je period pošumljavanja uvijek uslovljen vremenskim prilikama, ali u suštini to su proljećni i jesenji period. Opožareni djelovi se pošumljavaju četinarskim vrstama i to : smrča i crni i bijeli bor – kažu iz Uprave za šume.
Uprava za šume svake godine izrađuje Godišnji program gazdovanja šumama za tekuću godinu, u kojem su navedeni svi planirani radovi, između ostalog, i radovi na pošumljavanju.
-Očekujemo u skorijem periodu da će Godišnji program gazdovanja šumama za 2022. godinu biti usvojen, nakon čega možemo da krenemo sa realizacijom planiranih aktivnosti. Kada su u pitanju ovogodišnji planovi za pošumljavanje, svakako da će se i ove kao i prethodnih godina raditi na planiranim površinama za pošumljavanje i sanaciju opožarenih površina, po redovnom planu i Planu sanacije iz 2019. godine uz sprovođenje onih šumsko uzgojnih mjera na onim površinama koje su prioritetne – kazali su iz Uprave.
Podsjećamo, kako je Ecoportal ranije pisao u Crnoj Gori u posljednjih deset godina u požarima je uništeno 90.139,33 ha šuma u državnom i privatnom vlasništvu.
Obnavljanje šuma
Obnova šuma je nešto što se aktivno radi i mora se raditi u kontinuitetu. To je proces koji traje, kako kroz prirodno obnavljanje, tako i kroz različite mjere sanacije i pošumljavanja koje se sprovode. Na osnovu Izvještaja o zdravstvenom stanju šuma iz 2020. godine konstatovano je da je zdravstveno stanje šuma na zadovoljavajućem nivou, kao i da dugoročna stabilnost i otpornost šuma nije ugrožena, saopšteno je Ecoportalu iz Uprave za šume.
Globalni uticaj klimatskih promjena na šumski resurs ima svakako velike razmjere, a u prilog toj konstataciji govori i nedavno potpisana Deklaracija o šumama i korišćenju zemljišta kojom se reafirmiše posvećenost zaustavljanju gubitka šuma i degradacije zemljišta do 2030. godine.
-Ono što u najvećoj mjeri nanosi veliku štetu su svakako požari, zatim različite biljne štetočine i bolesti, bespravne sječe i uzurpacije, namjerno krčenje šume, zagađenost životne sredine i slično. Što prije postanemo svjesni značaja šumskog resursa kao pojedinci uspjećemo da ga u većoj mjeri zaštitimo – kazali su ranije iz Uprave za šume.
M.L.
