Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Nova istraživanja na polju globalnog zagrijavanja

Postizanje temperaturnih ciljeva Pariskog sporazuma moguće jedino uz razmatranje svih vrsta emisija, ne samo CO2

Države svijeta su se Pariskim sporazumom obavezale da ograniče zagrijavanje planete na 1,5 stepena Celzijusa ili najviše, 2 stepena Celzijusa.

Kako stope emisija postepeno počinju da opadaju, zemlje razmatraju koliko gasova staklene bašte još uvijek može biti emitovano dok se u isto vrijeme ostaje u granicama vrijednosti navedenih temperaturnih ciljeva, koji se smatraju gornjim granicama kojim se izbegavaju katastrofalni uticaji na klimatski sistem.

Ilustracija | Foto: climate.nasa.gov

Novo istraživanje koje vodi Univerzitet Vašington izračunava koliko se zagrijavanje garantovano očekuje uz već postojeće emisije. Dok su prethodna istraživanja vezivala ovo pitanje isključivo za ugljen-dioksid, novi rad uključuje emisije drugih gasova, metana, oksida azota i aerosoli, poput sumpora i čađi.

Prema očekivanom umjerenom scenariju emisija, do 2029. godine planeta ima dvije trećine šansi da barem privremeno premaši zagrijavanje od 1,5 stepeni Celzijusa, čak i ako se na taj datum zaustave sve emisije.

Ako ljudi nastave sa umjerenim emisijama, do 2057. godine postoje dvije trećine šanse da će planeta barem privremeno premaši zagrijavanje od 2 stepena Celzijusa. Studija je objavljena 6. juna u časopisu Nature Climate Change.

-Za nas je važno da pogledamo koliko buduće globalno zagrevanje može da se izbjegne našim akcijama i politikama i koliko je zagrevanje neizbježno zbog prethodnih emisija – rekla je glavna autorka, Mišel Dvorak, student doktorskih studija okeanografije. Ona smatra i da do sada nije bilo dovoljno razjašnjeno koliko nas tačno zagrijavanje očekuje zbog količine gasova koju smo već do sada emitovali.

Autori su koristili klimatski model da prouče šta bi se desilo sa globalnom temperaturom Zemlje ako bi sve emisije u potpunosti prestale od 2021. do 2080.

Iako nije realno očekivati da sve emisije uzrokovane ljudskom aktivnošću budu odjednom isključene, autori kažu da je to apsolutni „najbolji scenario” koji uspostavlja donju granicu za buduće zagrijavanje.

Ranije studije ovog tipa koje su se bavile emisijom ugljen-dioksida otkrile su da dolazi do neznatnog ili zanemarljivog zagrijavanja onda kada emisije prestanu. Nova studija, međutim, uključuje gasove staklene bašte kao što su metan i azotni oksidi, kao i zagađenje česticama poput sumpora i čađi.

Različite emisije mogu ili zagrijati ili ohladiti planetu. Zagađenje česticama reflektuje sunčevu svjetlost i ima blagi efekat hlađenja, nadoknađujući globalno zagrijavanje.

Ilustracija | Foto: scitechdaily.com

Ove čestice se iz atmosfere talože mnogo brže od gasova staklene bašte koji zadržavaju toplotu. To znači da istovremeno zaustavljanje svih ljudskih emisija uzrokuje privremeni porast temperature od oko 0,2 stepena Celzijusa koji naglo počinje nakon prestanka emisija i traje od 10 do 20 godina.

Ovaj rad razmatra privremeno zagrijavanje koje se ne može izbjeći, a to je važno ako razmišljate o komponentama klimatskog sistema koje brzo reaguju na globalne temperaturne promjene, uključujući arktički morski led, ekstremne događaje kao što su toplotni talasi ili poplave, i mnoge ekosisteme – rekao je koautor Kajl Armor, vanredni profesor atmosferskih nauka i okeanografije na Univerzitetu Vašington.

Studija otkriva da ako zemlje imaju za cilj da ostvare svoje ciljeve i ostanu ispod 2 stepena Celzijusa, onda je ukupna količina ugljenika koju ljudi i dalje mogu da emituju, preostali „budžet ugljenika“, znatno manji od prethodnih procjena.

-Naši nalazi upućuju na to da hitno moramo smanjiti emisije – naglašava Dvorak.

Prir. M.L.

Izvor: sciencedaily.com

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

Ekstremne suše i toplotni talasi – uočljive posljedice klimatskih promjena

ECO POLIS

Naučnici: 2024. godina biće još toplija, iako je 2023. oborila sve rekorde

ECO POLIS

Septembar je bio najtopliji mjesec u istoriji