Predstavnici ugovornih strana Energetske zajednice okupili su se prošle sedmice u Podgorici kako bi otvorili jedno od najosjetljivijih pitanja energetske tranzicije u regionu: kako ubrzati razvoj obnovljivih izvora energije, a da se pritom izbjegnu konflikti sa prostorom, prirodom i administrativnim procedurama.
Kako se navodi u saopštenju organizacije The Nature Conservancy, fokus dvodnevnog sastanka bio je na dvije ključne prepreke koje usporavaju projekte – nedostatak jasno definisanih lokacija pogodnih za razvoj i složeni, često spori sistemi izdavanja dozvola.
Otvarajući skup, državni sekretar u Ministarstvu energetike i rudarstva, Matija Medojević, poručio je da Crna Gora ne čeka promjene, već ih aktivno sprovodi. Prema njegovim riječima, reformski okvir koji se gradi usmjeren je ka investicijama i usklađen sa standardima Evropske unije, što bi trebalo da olakša razvoj projekata i poveća njihovu izvjesnost.
Sastanak u Podgorici ujedno je označio početak rada Centra za ubrzanje razvoja obnovljivih izvora energije, koji će djelovati u okviru Energetske zajednice. U regionu Zapadnog Balkana, ovaj mehanizam razvija se u partnerstvu sa Open Society Foundations – Western Balkans, na osnovu šireg Memoranduma o razumijevanju. Planirano je da Centar podrži pilot projekte, omogući razmjenu ekspertskih znanja i organizuje regionalne radionice, čime bi se postavili temelji za koordinisaniji razvoj sektora.
Dodatnu tehničku podršku pruža upravo The Nature Conservancy, sa ciljem da pomogne vladama u unapređenju procedura izdavanja dozvola i donošenju odluka o lokacijama koje su usklađene sa principima zaštite životne sredine. U narednom periodu, vlade ugovornih strana imaju rok od tri sedmice da preciziraju svoje potrebe, kako bi Sekretarijat mogao da usmjeri podršku tamo gdje je najpotrebnija.
Zamjenica direktora Sekretarijata Energetske zajednice, Marie-Therese Richter-Kuhnert, ukazala je na širi značaj ovih aktivnosti. Jačanje domaćih kapaciteta iz obnovljivih izvora, kako je navela, nije važno samo za energetsku sigurnost, već i za integraciju regiona u jedinstveno energetsko tržište Evropske unije. Kroz novi Centar, očekuje se podrška projektima većeg obima, uz paralelno usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom i jačanje uloge regiona u stabilnosti šireg energetskog sistema.
Poseban fokus diskusija 28. i 29. aprila bio je na alatima koje je razvila Evropska unija kako bi ubrzala tranziciju, prije svega na područjima za ubrzani razvoj obnovljivih izvora i tzv. jedinstvenim kontaktnim tačkama (One-Stop Shop). Ovi mehanizmi zamišljeni su kao komplementarni: prvi definišu gdje se projekti mogu razvijati uz minimalne konflikte, dok drugi pojednostavljuju administrativne procedure.
Uz podršku The Nature Conservancy, zemlje regiona su tokom sastanka unaprijedile znanja o primjeni pristupa „pametnog mapiranja“. Riječ je o metodologiji zasnovanoj na podacima i procjeni uticaja na životnu sredinu, kojom se identifikuju lokacije pogodne za razvoj solarnih i vjetroelektrana, uz što manji uticaj na prirodu i lokalne zajednice. Poseban akcenat stavlja se na korišćenje već degradiranih prostora, poput bivših industrijskih zona i rudnika.
Kako je istakla Kasandra-Zorica Dropuljić, ubrzanje razvoja obnovljivih izvora ne svodi se samo na skraćivanje procedura. Jednako je važno od samog početka izabrati prave lokacije, kako bi se smanjili rizici i izbjegli kasniji konflikti. Upravo kombinacija pametnog planiranja i unaprijeđenih procedura, dodaje ona, omogućava stabilniju i bržu realizaciju projekata.
Uspostavljanje prioritetnih zona za razvoj obnovljivih izvora, uz istovremeno očuvanje biodiverziteta, predstavlja jedan od ključnih ciljeva ovog pristupa. Paralelno, uvođenje jedinstvenih kontaktnih tačaka trebalo bi da donese veću jasnoću i predvidljivost investitorima, smanji administrativna kašnjenja i ubrza prelazak projekata iz faze planiranja u fazu izgradnje.
Takva kombinacija instrumenata, uz pažljivo dizajnirane tržišne mehanizme, postepeno gradi ono što je investitorima najpotrebnije – povjerenje u regulatorni okvir i sigurnost ulaganja. Bez toga, energetska tranzicija ostaje usporena, bez obzira na dostupnost resursa.
Kako se dalje navodi u saopštenju The Nature Conservancy, vlade regiona će u narednom periodu imati oslonac i u praktičnim vodičima koje je razvio Sekretarijat Energetske zajednice u saradnji sa ovom organizacijom. Među njima se izdvaja novi protokol za ubrzanje izdavanja dozvola, koji preciznije definiše procedure, uvodi modele jedinstvenih kontaktnih tačaka i nastoji da smanji zastoje u procesu odobravanja projekata.
Ovaj dokument nadovezuje se na Operativni plan iz 2025. godine, koji već predstavlja mapu puta za identifikaciju pogodnih lokacija kroz pristup pametnog mapiranja. Zajedno, ovi alati ukazuju na pokušaj da se energetska tranzicija u regionu konačno izvede brže, ali i promišljenije, uz jasniji odnos prema prostoru, prirodi i dugoročnoj održivosti.
J.M.
Naslovna fotografija: Magnific
