Prijedlog Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima je u finalnoj proceduri prije njegovog utvrđivanja na Vladi. Predloženi akt je dobio pozitivno mišljenje Sekretarijata Energetske zajednice, koje u oblasti energetike vrši ocjenjivanje usklađenosti propisa sa pravnom tekovinom EU, saopštio je u intervjuu za Ecoportal, ministar energetike i rudasrtva u Vladi Crne Gore, Saša Mujović.
Kako je istakao, pomenuto zakonsko rješenje predstavlja transponovanje Direktive Savjeta Evropske unije br. 2009/119/EC kojom se uređuje pitanje održavanja minimalnih rezervi sirove nafte i/ili naftnih derivata i uspostavljanje neophodnih postupaka za rješavanje poremećaja snabdijevanja naftom i/ili naftnim derivatima.
-Pitanje sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima predstavlja jedno od tri ključna mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 – Energetika – dodao je on.
Obnovljivi izvori energije
U dijelu naše odgovornosti novim Zakonom o korišćenju energije iz obnovljivih izvora predvidjeli su, kako je dodao, obavezu postizanja većeg udjela obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije u saobraćaju za period do 2030.
-To podrazumijeva propisivanje mjera koje preciziraju obavezni udio biogoriva u konvencionalnim gorivima, zatim obavezu instalacije punjača za električna vozila, podsticanje proizvodnje i upotrebe alternativnih goriva i ostale mjere koje će biti precizno definisane kroz Nacionalni energetski i klimatski plan – pojašnjava Mujović.
Odgovarajući na pitanje kojim će se projektima aplicirati za sredstva iz evropskih fondova u okviru Plana rasta za Balkan, on je kazao da je plan rasta za Zapadni Balkan novi finansijski instrument Evropske Unije pomoću kojeg će Crna Gora ostvariti pravo na grantove i povoljne kredite za sprovođenje ključnih reformi i time ubrzati proces pridruživanja Evropskoj Uniji.
-Za Crnu Goru opredijeljeno je ukupno 413 miliona eura, od čega će polovina tog iznosa biti namijenjena za razvoj infrastrukturnih projekata posredstvom Zapadnobalkanskog investiciong fonda (WBIF). Ministarstvo energetike i rudarstva je, u saradnji sa energetskim kompanijama, EPCG, CGES i CEDIS, definisalo prioritetnu listu infrastrukturnih projekata koji će se kandidovati kroz novi Plan rasta. S obzirom na obavezu dostizanja energetskih i klimatskih ciljeva, prirodno je za očekivati da se ovaj mehanizam podrške iskoristi za ulaganja u obnovljive izvore električne energije. Sa tim u vezi, odlučili smo da započnemo ispitivanja za izgradnju HE Kruševo, koja predstavlja veliki potencijal za djelimičnu supstituciju TE Pljevlja, kao i nastavak projekta ugradnje fotonaponskih sistema za sopstvene potrebe kroz projekat 10000+ – ističe Mujović.
Od uspostavljanja interkonekcije sa Italijom, Crna Gora je prepoznata kao energetsko čvorište na Balkanu, međutim, kako ističe, povećani tranzit utiče na veliku opterećenost prenosne infrastrukture.
Novi projekti
-Jedan od ciljeva koji je predviđen novim Planom rasta jeste izgradnja novih prekograničnih prenosnih kapaciteta prema Bosni i Hercegovini (400kV DV Brezna – Pivska planina – Bosna i Hercegovina i uspostavljanje veze HE Piva – nova TS Pivska planina) i Albaniji (110kV veza Ulcinj – Velika Plaža – Velipolje sa TS 110/35 Kv Velika Plaža) kao i povećanje propusne moći već postojećih interkonektivnih dalekovoda prema Bosni i Hercegovini (DV 220kV Trebinje – Perućica – Podgorica – Koplik) – navodi Mujović.
Prema njegovim riječima, osim razvoja velikih proizvodih objekata na bazi obnovljvih izvora, energetska tranzicija podrazumijeva i decentralizaciju proizvodnje, koja je u povoju i predstavlja veliki izazov u nadzoru i upravljanju distributivnom mrežom.
-Decentralizovana proizvodnja će u velikoj mjeri uticati na smanjenje gubitaka u prenosnoj i distributivnoj mreži kao i na smanjenje troškova za potrošnju električne energije. U tom smislu, sve veći udio obnovljivih izvora električe energije na distributivnom nivou mora da prati rekonstrukcija i izgradnja nove elektroenergetske infrastrukture distributivnog sistema i unapređenje sistema mjerenja što je kandidovano među projektima za novi Plan rasta – ističe Mujović.
HE Komarnica
Govoreći o HE Komarnica, on je kazao da će se graditi samo i isključivo pod uslovima koje previđaju zakoni i evropska praksa u ovoj oblasti.
-Gradnja se jedino može odvijati poštovanjem najboljih standarda savremenog svijeta u dijelu koji se tiče zaštite životne sredine u projektima od značaja za energetiku. Što se tiče konkretnih aktivnosti na realizaciji HE Komarnica, prethodna Vlada je zaključila Ugovor o koncesiji za korišćenje prirodnih bogatstava radi izgradnje, održavanja i korišćenja energetskog objekta hidroelektrane Komarnica radi proizvodonje električne energije sa EPCG. Postupak ocjene Elaborata uticaja na životnu sredinu je u toku. Od te ocjene zavisi i dalji red koraka u projektu. Naravno, u ovako značajnim projektima moramo napraviti jedan široki konsenzus i uključiti zainteresovanu javnost, koja mora biti svjesna da potrebe za energijom rastu. Ekologija i energetika mogu imati partnerski odnos što je i definicija održivog razvoja i još jedan cilj koji namjeravamo da postignemo – kaže Mujović.
Kako dodaje, treba imati na umu da nam Komarnica pruža i mogućnost fleksibilnosti.
-Projekat koji je predložen, može da pretrpi određenu izmjenu i da od Komarnice napravimo, na primjer, reverzibilnu hidroelektranu, koja bi bila manjeg kapaciteta, manje mogućnosti generisanja energije, ali na taj način bi izbjegli i određene ekološke zamke i određene bojazni koji su istakli predstavnici ekološkog sektora. Dakle, bitno je da se čujemo, bitno je da razgovaramo i bitno je da u interesu Crne Gore dođemo do najboljih mogućih rešenja. Ali, ukoliko stav Agencije bude da hidroelektrana Komarnica šteti životnoj sredini i pravi nam veću štetu nego što donosi korist, onda sam apsolutno protiv izgradnje – ističe Mujović.
Odgovarajući na pitanje koje je najbolje rješenje za sigurno snabdijevanje električnom energijom u Crnoj Gori, Mujović kaže da ima osjećaj da o tome postoje postoje određene nedoumice, da građani Crne Gore imaju sigurno i stabilno snabdijevanje električnom energijom, te i da se to ni na koji način ne dovodi u pitanje.
Električna energija
-Ono na čemu mi radimo je kombinovanje energetske efikasnosti, novih izvora energije i unapređenja prenosne i distributivne mreže. Ove tri stvari su povezane, a što je kvalitetniji energetski miks, to je bolje za elektroenergetski sistem. Svi izvori OIE o kojima često govorimo su manje ili više zavisni. Odnosno, bolje rečeno, ne možete nijedan od navedena tri izvora proglasiti stabilnim izvorom energije, kao što je to, na primjer, termoelektrana. Hidroelektrane zavise od padavina, sunčeva i vjetroenergija opet od nekih drugih prirodnih fenomena. Tako da jednostavno, da bismo izbjegli da u potpunosti zavisimo od nekoga ili nečega, najbolje je imati sve to u jednom miksu na način da sami možete kombinovati i koristiti ono što vam u datom momentu najbolje odgovara – pojašnjava Mujović.
Na pitanje kada će konačno biti usvojen Pravilnik o minimalnim zahtjevima za energetsku efikasnost zgrada, on je kazao da Nacrti inoviranih propisa kojima se uređuju minimalni zahtjevi energetske efikasnosti zgrada i sertifikovanje energetskih karakteristika zgrada su pripremljeni krajem prošle godine.
-Stavljanje u primjenu ovih propisa zahtijevalo je dodatne aktivnosti na ažuriranju softvera za proračun energetskih karakteristika zgrada (MEEC) i njegovog upodobljavanja sa uporednim zgradama koje su definisane, a kako bi određivanje energetskih klasa zgrada bilo u skladu sa propisanom metodologijom. Takođe, u saradnji sa Institutom za standardizaciju Crne Gore je ažurirana lista normativnih referenci i predlozi oba propisa su upućeni na mišljenje u Sekretarijat za zakonodavstvo – dodaje naš sagovornik.
Nakon pribavljanja pozitivnog mišljenja Sekretarijata za zakonodavstvo, propisi će, kako kaže, biti objavljeni u Službenom listu Crne Gore.
Sertifikovanje energetskih karakteristika zgrada
-Primjena propisa o minimalnim zahtjevima energetske efikasnosti zgrada je planirana od 1. jula 2024. godine. Podrška na ažuriranju pravnog okvira za energetsku efikasnost zgrada i razvoju MEEC softvera je obezbijeđena u okviru projekta „Unapređenje energetske efikasnosti u javnim zgradama” koji Ministarstvo energetike i rudarstva realizuje u saradnji sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW). Za razvoj MEEC softvera je zadužen njemački Institut za građevinsku fiziku Fraunhofer IBP iz Štutgarta – ističe Mujović.
Početak sertifikovanja energetskih karakteristika zgrada, kako dodaje, može se očekivati od 1. jula tekuće godine za kad je odložena primjena Pravilnika o sertifikovanju energetskih karakteristika zgrada.
-Kao što je već rečeno u odgovoru na prethodno pitanje, nakon pribavljanja pozitivnog mišljenja Sekretarijata za zakonodavstvo očekuje se donošenje dva propisa kojima se uređuje energetska efikasnost zgrada i njihovo objavljivanje u Službenom listu Crne Gore. Postojanje energetskog sertifikata kao dokumenta koji svjedoči o energetskoj efikasnosti zgrade biće veoma važno za sve zainteresovane strane vezane za taj objekat. Za vlasnika objekta energetski sertifikat ukazaće na moguća unapređenja energetske efikasnosti u zgradi, što za krajnji ishod ima nižu potrošnju energije. Za kupce ili zakupce objekta energetski sertifikat će pružiti informaciju o procijenjenoj potrošnji energije – navodi Mujović.
Kako kaže, ključni podatak sadržan u sertifikatu koji „oslikava“ energetske karakteristike zgrada je energetska klasa zgrade.
-Energetska klasa zgrade će biti određena na osnovu podatka o potrošnji energije na godišnjem nivou, proračunate u skladu sa propisom kojim se uređuju energetske karakteristike zgrada. Proračun je baziran na algoritmima propisanim odgovarajućim međunarodnim standardima, te se zbog kompleksnosti vrši primjenom odgovarajućih softverskih alata. Dodatan posao koji očekuje Ministarstvo je finalizacija registra izdatih sertifikata o energetskim karakteristikama zgrada, uspostavljanje sistema za naplatu usluge sertifikovanja zgrada, kao i uspostavljanje kontrole kvaliteta izdatih sertifikata, a kako bi energetsko sertifikovanje zgrada bilo u potpunosti implementirano u praksi – zaključuje Mujović.
Prir. Milena Vuković
Izvor naslovne fotografije: Shutterstock
