Ekološki samit Ujedinjenih nacija (COP26), koji je počeo 31. oktobra i trajaće do 12. novembra u Glazgovu, je klimatska konferencija na kojoj će biti odlučeno kako ćemo živjeti u budućnosti i na koji način ćemo se spasiti od najpogubnijih posljedica klimatskih promjena.
Porast globalne temperature
Glavna tema ovog samita biće kako postići ono što je dogovoreno na pariskom klimatskom samitu 2015. (COP21). Tada je usaglašeno da se porast globalne temperature smanji do 1,5 stepeni celzijusa, a ocijenjeno je da je ključno da se to postigne do 2030. Odluka o tome kako ovo postići odraziće se na svakodnevnicu svih nas ponaosob.
Na samitu će se raspravljati o intenzivnijem napuštanju korišćenja uglja, zatim o masovnijoj elektrifikaciji transporta i podsticanju investicija u korišćenje obnovljivih izvora energije.
Za borbu protiv klimatskih promjena predloženi su i zaštita i obnova ekosistema, gradnja infrastrukture kojom će se materijalna dobra zaštititi od vremenskih nepogoda, povećanje izdvajanja razvijenih zemalja na najmanje 100 milijardi dolara godišnje do 2030, bolja saradnja svih važnih aktera – vlasti, kompanija i građana.
Među posljednjim primjerima nesuglasica u vezi s tim kako zaštititi okolinu jeste odluka Australije da ne podrži obećanje Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država za COP26 o smanjenju emisije metana za 30 odsto do 2030. Ova zemlja je kao razlog za ovakvu odluku istakla zabrinutost za posljedice te odluke po poljoprivredu, te proizvodnju uglja i plina.
Kao jedno od najvažnijih pravila za borbu protiv klimatskih promjena istaknuta je neophodnost pravedne i inkluzivne borba. To znači da se u toj borbi moraju zaštititi siromašni.
Samit u Rimu: Naći zajednički jezik za smanjenje emisija
Samit G20 održao se u Rimu kratko nakon upozorenja stručnjaka da je potrebno hitno djelovanje po pitanju smanjenja štetnih emisija i dva dana prije nego što su se svjetski čelnici sreli u Glazgovu na klimatskoj konferenciji Ujedinjenih nacija (COP26).
Grupa 20 industrijski razvijenih zemalja zemalja, koje su odgovorne za više od tri četvrtine emitovanja štetnih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, tražila je zajednički jezik na temu smanjenja emisija, uz istovremeno pomaganje siromašnim zemljama da se izbore sa uticajem porasta temperature.
Lideri G20 prvog dana samita obavezali su se da će postići nultu emisiju ugljenika „do ili oko sredine vijeka”, saopšteno je na kraju dvodnevnog samita u Rimu.
Prema konačnom saopštenju, lideri Grupe 20 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta i zemalja u razvoju složili su se da ukinu javno finansiranje proizvodnje električne energije na ugalj van njihovih zemalja.
Emitovanje štetnih gasova
–Moramo ubrzati postepeno ukidanje uglja i više ulagati u obnovljive izvore energije. Takođe moramo se pobrinuti da mudro koristimo raspoložive resurse, što znači da bi trebalo da budemo u stanju da prilagodimo naše tehnologije, a i naš životni stil ovom novom svijetu – rekao je italijanski premijer.
Francuski zvaničnik je rekao da su lideri postigli dogovor o još uvijek neispunjenom cilju da se godišnje obezbijedi 100 milijardi dolara za pomoć siromašnijim zemljama da se izbore sa posljedicama klimatskih promjena, kao i o zajedničkom cilju da globalno zagrijavanje ne pređe 1,5 stepeni Celzijusa.
Prelomna tačka bio je rok za postizanje neutralnosti ugljenika.
Domaćin Italija je priznala da je jedino bilo moguće postići dogovor o nultoj emisiji štetnih gasova do „sredine vijeka”, ali ne i do koje godine konkretno.
Budućnost uglja, ključnog izvora emisije gasova sa efektom staklene bašte, bila je jedna od najtežih stvari oko kojih se G20 slažu.
Zapadne zemlje su se distancirale od finansiranja proizvodnje uglja u zemljama u razvoju, a velike azijske ekonomije sada rade isto: kineski predsjednik Si Đinping je prošlog mjeseca na Generalnoj skupštini UN najavio da će Peking prestati da finansira takve projekte, a Japan i Južna Koreja su učinili slično ranije tokom godine.
Kina, međutim, nije odredila krajnji datum za prestanak izgradnje elektrana na ugalj kod kuće.
Predsjednik Rusije, Vladimir Putin, saopštio je da prosječna godišnja temperatura vazduha u Rusiji raste dva i po puta brže nego u svijetu.
-Suočavamo se i sa dezertizacijom i sa erozijom tla. Posebno smo zabrinuti zbog topljenja vječnog leda koji čini značajan dio naše teritorije – rekao je Putin.
Podrška stanovništva vladama koje bi preduzele odlučne korake povodom klimatskih promjena sve je veća širom svijeta, prema istraživanju javnog mnjenja koje je sproveo BBC Svjetski servis.
Anketa sprovedena na više od 30.000 ljudi pokazala je da 56 odsto njih želi da njihove zemlje iskažu lidersku ulogu na ključnom sastanku o klimatskim promjenama u Glazgovu.
Još 36 odsto njih želi da njihove vlade preduzmu umjereniji pristup i podrže postepeno uvođenje mera.
Samo osam odsto želi da se njihove vlade suprotstave tom sporazumu.
U 18 zemalja u kojima je slična anketa sprovedena pred COP21 u Parizu 2015, očekivanja od vlada da odigraju vodeću ulogu značajno su porasla.
Godine 2015, oko 43 odsto anketiranih želelo je ozbiljne korake, ali to je sada skočilo na 56 odsto.
Želja da se zacrtaju ambiciozni ciljevi na klimatskom samitu značajno je porasla od 2015. godine.
Zabrinutost za klimatske promjene je na najvišem nivou još od 1998. godine.
Crna Gora i klimatske promjene
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Danijela Gašparikova, gostujući na RTCG, kazala je da je Crna Gora jedna je od brojnih zemalja sa niskom emisijom gasova sa efektom staklene bašte, a samim tim ona minimalno doprinosi povećanju globalnih temperatura.
Ipak, negativan uticaj, kako je upozorila, nikoga neće zaobići pa će se i Crna Gora suočiti sa posljedicama usljed zagađenja.
– Važno je za Crnu Goru da nađe način da se prilagodi ovim promjenama, da u poljoprivredi kroz unapređenje sistema navodnjavanja ili efikasnosti upotrebe vode razumije kakvi će biti uticaji tih promjena. Na primjer, koju će vrstu hrane biti moguće uzgajati u Crnoj Gori i na taj način zaštititi živote ljudi, njihovo zdravlje i infrastrukturu. Drago mi je što vidim da Crna Gora učestvuje u Glazgovu i time se opredjeljuje za smanjenje GHG emisija za 35 odsto do 2031. posebno u oblasti energetike i saobraćaja – kazala je ona.
Samitu u Glazgovu prisustvovaće i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Đukanović će na Samitu govoriti u okviru sesije na najvišem nivou, na kojoj će učestvovati više od 120 svjetskih lidera.
-Samit u Glazgovu se organizuje s namjerom da svjetski lideri predstave konkretne poteze i kredibilne planove za dostizanje ciljeva, i koordinisane akcije kojima će se odgovoriti na promjenu klime – navodi se u saopštenju.
Prir. M.L.
Izvor: BBC,KLIX,RTCG,Beta, naslovi.net
