Nova analiza stvarnih emisija CO₂ iz plug-in hibridnih vozila (PHEV) ukazuje na ozbiljan raskorak između teorije i prakse, dovodeći u pitanje njihovu ulogu u energetskoj tranziciji. Podaci Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) i organizacije Transport & Environment (T&E) otkrivaju da su stvarne emisije CO₂ iz PHEV vozila u Evropi 2023. godine bile u prosjeku 139 grama po kilometru – čak pet puta više od zvanično prijavljene vrijednosti od 28 g/km, prema WLTP standardu koji koriste proizvođači.
Analiza je obuhvatila preko 127.000 ugrađenih mjerača potrošnje goriva u vozilima registrovanim širom Evrope, a rezultati pokazuju da jaz između laboratorijskih i stvarnih vrijednosti nije nov, već da postepeno raste. U 2021. godini prosječne stvarne emisije bile su 134 g/km nasuprot zvaničnih 38, dok su 2022. iznosile 137 g/km naspram 33.
Ovi podaci ozbiljno dovode u pitanje često ponavljanu tvrdnju da plug-in hibridi predstavljaju most između tradicionalnih i potpuno električnih vozila. U stvarnosti, navodi T&E, PHEV modeli emituju gotovo isto CO₂ kao i konvencionalni benzinski automobili srednje veličine, a njihova „zelenost“ je više rezultat metodoloških pretpostavki nego stvarne prakse na terenu.
Problem leži u načinu na koji se u EU obračunavaju emisije. Koristi se tzv. Utility Factor (UF) – faktor korisnosti koji pretpostavlja da će PHEV vozilo sa dometom od 60 kilometara 80% vremena voziti u električnom režimu. Međutim, realnost pokazuje drugačiju sliku: vozači rijetko pune baterije, često se oslanjaju na benzinski motor, a rezultati su daleko od očekivanih.
Zbog toga Evropska unija planira izmjene metodologije – od 2025. godine će se pretpostaviti da vozilo koristi električni režim samo 54% vremena, a od 2027. godine taj procenat će pasti na 34%.
Transport & Environment takođe upozorava da proizvođači automobila „igraju na rupe u pravilima“ kako bi izbjegli kazne za prekoračenje emisijskih ciljeva. Zahvaljujući preniskim zvaničnim vrijednostima emisija PHEV vozila, proizvođači uspijevaju zadovoljiti stroge evropske propise i prosječne flote, dok stvarni uticaj na klimu ostaje prikriven.
Ovaj fenomen već godinama izaziva zabrinutost među klimatskim i transportnim stručnjacima. Još 2020. godine, Istraživački centar Evropskog parlamenta (JRC) upozorio je da mnogi vozači PHEV koriste više kao konvencionalna vozila, jer ih ne pune redovno, posebno u službenim i flotnim vozilima gdje se ne vodi računa o potrošnji.
Ova nova analiza baca dodatno svjetlo na pitanje: koliko su zapravo „zeleni“ plug-in hibridi? Iako na papiru predstavljaju napredak u odnosu na konvencionalne motore, u praksi su često klimatski placebo, koji služi za kozmetičko popravljanje statistika o emisijama, a ne za stvarno smanjenje ugljeničnog otiska.
Zaštita klime ne može se temeljiti na pogrešnim pretpostavkama, upozoravaju stručnjaci. Ako PHEV vozila treba da igraju ulogu u tranziciji ka nultim emisijama, neophodno je uvesti realističnije standarde testiranja, obavezno praćenje ponašanja korisnika i strožu regulativu.
J.M.
