Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Brdo Gorica uskoro postaje Spomenik prirode

„Pluća“ Glavnog grada – Gorica biće zaštićeno područje

Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ana Novaković – Đurović, potpisala je saglasnost na Prijedlog Odluke o proglašenju Spomenika prirode Park šuma Gorica.

Kako su saopštili iz Ministarstva, brdo Gorica zaslužuje da bude zaštićeno područje. 

Prirodna bogatstva

-Moramo mijenjati odnos prema prirodnim bogatstvima. Zaštita ne treba da slijedi nakon što je neko područje pogođeno nelegalnom gradnjom, devastacijom ili drugim problemima. Suština je u prevenciji, u proglašavanju zastićenih područja dok su još netaknuta i u punom potencijalu. Namjera Ministarstva je da Crna Gora dobije još zaštićenih prirodnih bogatstava, na čemu intezivno radimo. Uskoro ćemo dobiti nova zaštićena područja na sjeveru i jugu – istakla je Novaković – Đurović. 

Park šuma Gorica odgovara kategoriji V zaštićenih prirodnih dobara | Foto: podgorica.me

U skladu sa ekološkim zahtjevima vrsta i staništa značajnih za zaštitu, područje Park šuma Gorica odgovara kategoriji V zaštićenih prirodnih dobara, što podrazumjeva zaštićeno područje kategorije V u koju spadaju područja gdje je dugotrajno međusobno djelovanje čovjeka i prirode proizvelo prepoznatljive i značajne ekološke, biološke, kulturne i estetske vrijednosti i gdje je očuvanje integriteta tog odnosa neophodno da bi se zaštitilo i održalo to područje, očuvala priroda i druge vrijednosti. 

Ukupna površina Spomenika prirode iznosi 104,5 ha i obuhvata katastarske parcele upisane u katastarsku opštinu Podgorica II.

Gorica – mjesto za rekreaciju

Iz Ministarstva su saopštili da su osnovni razlozi zaštite to što je Gorica omiljeno mjesto Podgoričana za rekreaciju, šetnju, biciklizam i uživanje u prirodi, te i da će konačno biti zvanično biti prepoznato kao značajno mjesto za očuvaje prirodnih vrijednosti.

-To je kraško-travnato uzvišenje, hidrološki je suvo bez prisustva izvora, pošumljeno u drugoj polovini XX vijeka. Na Gorici dominantne su šume alepskog bora i čempresa, kao i u manjoj mjeri makedonskog hrasta, jasena i bora pinjola. Šume Gorice predstavljaju tkz. pluća grada, koja u velikoj mjeri doprinose povećanju kvaliteta uslova života u gradu. Tome poseban doprinos daje estetska vrijednost Gorice, koja se oslikava kroz ljepotu pejzaža i panoramske vizure. Sve ove funkcije su višestruko korisne imajući u vidu pozicioniranost i sve veće initeresovanje građana za boravak u ovom zelenom prostoru – navode iz Ministarstva.

Gorica – omiljeno mjesto za rekreaciju | Foto: pcnen.com

Oni sitiču da je važno napomenuti da se  radi o uređenoj urbanoj zelenoj površini koja je formirana u cjelosti antropogenim uticajem. 

-Po definiciji park-šume su površine koje su dostupne svima i treba da su uređene u službi stanovnika i posjetioca i njihovih potreba za odmorom, aktivnom i pasivnom rekreacijom, a takođe su i mjesta na kojima se prepliću različiti sadžaji kulturnog i edukativnog karaktera. Vještački kreirani ekosistemi, kao sto je slučaj na brdu Gorica, zahtijevaju kontinuirano održavanje i sprovođenje odgovarajućih mjera njege i revitalizacije. Park-šuma Gorica ima specifičnu funkciju koja se ogleda kroz očuvanje stabilnosti ekosistema i djelovanja čovjeka u njemu  – dodaju iz Ministarstva.

Gorica predstavlja stanište za brojne biljne i životinjske vrste, naročito endemične vrste, te se kao takva svrstava u red prostora značajnih za zaštitu. Biljni svijet Gorice vrlo je bogat, raznolik i zanimljiv, a nastanjuje više od 400 vrsta vaskularnih biljaka.

Prirodne vrijednosti

Brdo Gorica identifikovano je kao potencijalno značajno područje za gljive shodno primjeni međunarodnih kriterijuma- IFAs (Important Fungus Areas). Od ukupno 320 registrovanih vrsta, 13 je značajno sa aspekta zaštite.

-Gorica jedini poznati lokalitet u Crnoj Gori za jetrenjaču Frullani jacki koja prema IUCN Crvenoj listi ima status ranjive vrsta (VU). Na lokalitetu je ukupno registrovano je 51 vrsta mahovina. Od ukupnog broja registrovanih biljnih vrsta (405) 41 vrsta se ubraja u kategoriju endemičnih, endemoreliktnih i reliktnih – saopštili su iz Ministarstva.

Na području park šume Gorica dominantna je šuma alepskog bora (Pinus halepensis Miller) i čempresa (Cupressus sempervirens L.) vještačkog porijekla nastala u periodu nakon 50-tih godina prošlog vijeka i kontinuiranim dopunjavanjem i do današnjih dana. 

Bogat biljni i životinjski svijet na Gorici | Foto: podgorica.travel

-Osim ovih vrsta vrijedno je pomenuti i izuzetne primjerke bora pinjola (Pinus pinea L.) na vrhu Gorice, kao i prisustvo makedonskog hrasta (Quercus trojana Webb), vrste koja na području Podgorice ima smanjen areal. Tokom istraživanja i na osnovu literature na brdu Gorica evidentirano je 80 vrsta beskičmenjaka: 12 vrsta paukova, 33 vrste leptira, 7 vrsta opnokrilaca, 19 vrsta tvrdokrilaca, 14 vrsta pravokrilaca, 2 vrste bogomoljki. Među ovim vrstama su i vrste od nacionalnog i međunarodnog značajne, vrste koje su zaštićene nacionalnom legislativom, vrste na Aneksima II i IV Natura 2000 mreže zaštićenih područja, kao i vrste koje se nalaze na IUCN listama. Kao što su: Euphydryas aurinia, Oryctes nasicornis, Ephippiger discoidalis – pojašnjavu iz Ministarstva.

Iako je područje Gorice siromašno vodama, registrovane su dvije vrste žaba od nacionalnog i međunarodnog značaja: smeđa i zelena krastava žaba. 

-Na istraživanom području registrovano je 14 vrsta gmizavaca (kraški gušter, prugasti smuk, kopnena kornjača i sl.) Od ukupno 218 vrsta ptica, 77 vrsta pripada pravim stanovnicima ptičjeg svijeta Gorice, to jest, nalaze se stalno, ili za vrijeme gniježđenje, zimovanja ili seobe. Od ovih vrsta 72 vrste su zaštićene nacionalnim zakonodavstvom. Registrovano su 3 vrste slijepih miševa koje su ujedno i jedine zabilježene vrste sisara na ovom području. Na području Gorice i u njenoj bližoj okolini vrlo vjerovatno se povremeno pojavljuju sisari srednje velličine: lisica (Vulpes vulpes), Martes foina (kunica bjelica), bjelogrudi jež (Erinaceus roumanicus) i zec (Lepus europaeus), koji ovom prilikom nijesu zabilježeni – zaključuju iz Minstarstva.

M.L.

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

Na pet reciklomata za mjesec dana prikupljeno 14.000 flaša i limenki

ECO MNE

Sedam reciklomata uskoro će se naći na podgoričkim ulicama

ECO MNE

U Glavnom gradu ove godine gradiće se sedam novih parkova