-U fazi smo pripreme javnog poziva za 3D istraživanje crnogorskog podmorja. Cilj ovog istraživanja je povećanje znanja o potencijalnim ugljovodoničnim resursima, s posebnim fokusom na gasne reserve – kazao je u razgovoru za Ecoportal, ministar rudarstva, nafte i gasa, Admir Šahmanović.
Kako je kazao, Crna Gora ima značajan potencijal u Jadranskom moru, a dodatna istraživanja mogla bi otkriti značajne rezerve prirodnog gasa, čime bi se otvorile mogućnosti za razvoj nove industrije.
-Ovaj projekat ima strateški značaj za diversifikaciju ekonomije zemlje, podsticanje rasta industrijske proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta. Pored toga, istraživanje je korak naprijed ka ostvarivanju energetske nezavisnosti i smanjenju oslanjanja na uvoz fosilnih goriva. To bi dugoročno doprinosilo stabilnosti i održivosti nacionalne ekonomije – istakao je on.
Prema njegovim riječima, istraživanje crnogorskog podmorja predstavlja dio šire energetske strategije koja je usklađena s ciljevima Evropske unije za tranziciju ka zelenijoj energiji do 2050. godine.
-Pored otkrivanja potencijalnih resursa, projekat otvara vrata za razvoj ključne infrastrukture, poput Jadransko-jonskog gasovoda (IAP), koji bi povezao Crnu Goru sa evropskim gasnim koridorima. Ovaj gasovod je ključan za diversifikaciju izvora energije i smanjenje zavisnosti od jednog dobavljača, što povećava otpornost zemlje na energetske krize. Vjerujem da bi, pored gasa, ovaj projekat stvorio temelje za tranziciju ka ekološki prihvatljivim energentima poput vodonika, čime bi Crna Gora postala lider u regionalnoj energetskoj tranziciji – dodao je Šahmanović.
Pronalazak i valorizacija resursa u crnogorskom podmorju imali bi, kako kaže, višestruke benefite za građane.
-Direktna korist bila bi stvaranje novih radnih mjesta u sektoru istraživanja, proizvodnje i logistike, što bi značajno uticalo na smanjenje nezaposlenosti. Pored toga, država bi imala veće prihode kroz tranzitne takse i eksploataciju resursa, što bi omogućilo ulaganja u javne projekte poput obrazovanja, zdravstva i infrastrukture. Stabilnije snabdijevanje energijom smanjilo bi oscilacije cijena i osiguralo dostupnost energenata za domaćinstva i privredu – naveo je Šahmanović.
On je dodao i da bi razvoj infrastrukture poput IAP gasovoda obezbijedio pristup jeftinijim i ekološki prihvatljivijim energentima i podržao industrije u njihovoj tranziciji ka održivijim tehnologijama.
-Na taj način, građani bi uživali u zdravijem životnom okruženju, smanjenju karbonskog otiska i većem kvalitetu života. Ovo stanovište se temelji na činjenici da je prirodni gas ekološki prihvatljivije gorivo, obzirom da su emisije skoro upola manje nego korišćenjem konvecionalnih fosilnih goriva. Sve ove mjere približavaju Crnu Goru evropskim standardima, osiguravajući stabilnu i prosperitetnu budućnost za sve njene građane – pojasnio je on.
Govoreći o početku radova na remontu naftnih rezervoara u Baru, on je kazao da je polovinom decembra objavljen otvoreni postupak javne nabavke za izvođenje radova na adaptaciji i modernizaciji rezervoara R-11, R-12 i R-18 na Terminalu u Baru.
-Ovo su ključni infrastrukturni objekti kapaciteta 17.600 m³, predviđeni za skladištenje obaveznih rezervi naftnih derivata.Radovi su planirani da traju devet mjeseci, a ukupna vrijednost investicije iznosi 1,8 miliona eura, što predstavlja značajnu podršku Evropske komisije Crnoj Gori u okviru napora za ublažavanje energetske krize. Nakon završetka javnog poziva (27. januar je rok za dostavljanje ponuda) i svih zakonom propisanih procedura, sledeći korak je potpisivanje ugovora sa odabranim izvođačem radova – istakao je on.
Realizacija ovog projekta, kako dodaje, nije samo infrastrukturni poduhvat već i strateška investicija za jačanje energetske sigurnosti zemlje.
-Osim što će omogućiti formiranje zakonski predviđenih tromjesečnih rezervi naftnih derivata, projekat je ključan za usklađivanje sa obavezama iz pregovaračkog poglavlja 15 – Energetika. Takođe, on postavlja temelje za stabilnu i održivu energetsku budućnost Crne Gore, što dodatno jača njenu poziciju pouzdanog partnera Evropske unije – zaključio je Šahamnović.
Prir. M. Vuković
