Planine su više od geografske pojave. One su svjedoci vremena, čuvari izvora, utočišta i pejzaža koji oduzimaju dah. Čine čak 22% kopnene površine planete i dom su za oko 15% svjetske populacije. Osim svoje ljepote, planine su ključni izvori vode, hrane i energije, a značajno doprinose regulaciji globalne klime.
Ipak, njihova uloga u životnoj mreži planete često se zanemaruje. Ugrožene su klimatskim promjenama, nekontrolisanom sječom šuma, prekomjernom ispašom, erozijom tla i urbanizacijom koja ne poznaje granice. Posljedice su sve prisutnije: klizišta, poplave, gubitak biodiverziteta i osiromašenje lokalnih zajednica koje su stoljećima živjele u ravnoteži s ovim ekosistemima.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je još 2002. godine proglasila 11. decembar kao Međunarodni dan planina, a već naredne godine obilježen je prvi put širom svijeta. Ovaj dan je prilika da se podsjetimo na njihovu nezamjenjivu vrijednost, ali i da preispitamo naš odnos prema tim uzvišenim čuvarima života.
Crnogorske planine – ljepota pod pritiskom
U Crnoj Gori planine nisu samo pejzaž, one su njena suština.Od šumovitih padina Komova, preko mistične Sinjajevine, do grandioznih vijenaca Prokletija i vječitog snijega Durmitora, planinski pejzaži Crne Gore su i prirodno bogatstvo i kulturni identitet.
Nažalost, mnoge od ovih planina danas su pod ozbiljnim pritiskom. Ilegalna i prekomjerna sječa šuma, često bez adekvatnog nadzora i sanacije, ostavlja za sobom ogoljene padine, narušene vodotokove i trajne posljedice po biodiverzitet. Ništa manja prijetnja nije krivolov, koji uništava krhke populacije rijetkih i zaštićenih vrsta koje opstaju samo u ovim izolovanim predjelima.
Nelegalna gradnja u zaštićenim područjima poput Durmitora i Prokletija polako, ali uporno nagriza prirodni sklad, često pod plaštom “razvoja turizma”. Sinjajevina, najveći planinski pašnjak na Balkanu, i dalje nije trajno zaštićena od prijetnji izgradnje vojnog poligona, uprkos otporu lokalnog stanovništva, naučne zajednice i brojnih građanskih inicijativa.
U nekim planinskim selima sve se češće gradi mimo planskih dokumenata, dok infrastruktura za održivi razvoj ruralnih i planinskih zajednica izostaje.
Obilježavanje Međunarodnog dana planina nije samo dan za kontemplaciju, već i poziv na odgovornost, solidarnost i djelovanje. Ako ne zaštitimo naše planine danas, sjutra ćemo izgubiti mnogo više od pejzaža. Izgubićemo izvore pitke vode, prirodne brane protiv klimatskih ekstrema, staništa rijetkih vrsta, ali i duhovno utočište koje planine oduvijek nude čovjeku.
Neophodno je da se pojača sistemski monitoring nad šumama i zaštićenim područjima, da se krivična odgovornost za nelegalnu sječu i gradnju sprovodi bez izuzetaka, a da se ulaganja u planinska sela usmjere ka održivom turizmu, obnovi tradicionalne poljoprivrede i zaštiti prirodne baštine.
Na današnji dan, sjetimo se da planine ne traže mnogo, već daju mnogo. I da njihova tišina ne znači odobravanje, već upozorenje.
J.M.
Naslovna fotografija: Jasmin Murić
