Veliki požari, poplave, erozija zemljišta, oluje i talasi tropskih vrućina ukazuju na drastične posljedice klimatskih promjena. Kao uzrok klimatskih promjena navodi se neograničeno sagorijevanje fosilnih goriva – uglja, nafte i prirodnog gasa – što ujedno oslobađa ogromne količine CO2 u atmosferu i ubrzava proces globalnog zagrijavanja.
Naučnici nas upozoravaju da bi uslovi na Zemlji mogli drastično da se promijene već do kraja ovog vijeka ukoliko ne prestanemo da sagorijevamo fosilna goriva.
Porast temperature
Povećana koncentracija CO2 u atmosferi dovodi do porasta temperature, i od druge polovine 19. vijeka do danas već je zabilježeno zagrijavanje od približno 1 °C. Zbog toga je u javnosti dugo bio popularan termin globalno zagrijavanje. Međuitim, vremenom je postalo jasno da će promjena temperature na našoj planeti izazvati i brojne druge posljedice.
Prema posljednjem izvještaju Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC), antropogeno povećanje koncetracije gasova staklene bašte u atmosferi i drugi ljudski uticaji na klimu, dominantan su uzrok zabilježenog povećanja prosječne globalne površinske temperature od početka industrijske revolucije koje iznosi oko 1,01 °C.
Skupština Crne Gore je 11. oktobra 2017. godine usvojila Zakon o potvrđivanju Pariškog sporazuma. Time je Crna Gora ratifikovala Pariški sporazum i obavezala se na doprinošenje globalnom smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte (GHG).
-Doprinos Crne Gore međunarodnim naporima na rješavanju pitanja klimatskih promjena, izražen kroz Namjeravani nacionalno utvrđeni doprinos (INDC) smanjenju emisija GHG, zacrtan je kao smanjenje od najmanje 30% do 2030. godine u odnosu na baznu 1990. godinu. Iako je ostvarila znatan napredak u smanjenju emisija GHG, Crna Gora je posvećena daljim naporima na mitigaciji klimatskih promjena. Prognoza ekonomskog rasta za period 2017–2030. zasniva se na čistoj energiji (hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane, biomasa) i programima energetske efikasnosti u saobraćaju (izgradnja državnog auto-puta i drugi projekti), industriji (naročito metalnoj), turizmu (turistički kompleksi i hoteli) i poljoprivredi – navodi se u trećem nacionalnom izvještaju Crne Gore o klimatskim promjenama.
U Crnoj Gori, prema istraživanju javnog mnjenja, svaki peti građanin smatra da su klimatske promjene i globalno zagrijavanje lažna vijest i da izvještaji koji ih navode nijesu naučno zasnovani.
Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Danilo Mrdak, saopštio je juče da je Crna Gora predano posvećena naporima međunarodne zajednice u traženju optimalnih odgovora na klimatske promjene, kao jednom od najsloženijih izazova današnjice.
-Važnost učestvovanja Crne Gore u pregovorima u okviru klimatskih promjena je značajna i u pogledu integracionih procesa. Ovaj proces donosi sa sobom intenziviranje aktivnosti u svim segmentima čije će ispunjenje biti obaveza Crne Gore na njenom putu ka članstvu u EU – rekao je Mrdak u izjavi za PR Centar.
Podsjetio je da je Crna Gora jedna od manjih država članica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija – UNFCCC, čije nacionalne emisije gasova sa efektom staklene bašte iznose svega 0,009 odsto od ukupne globalne emisije.
-Ipak, Crna Gora je suštinski posvećena da svojim razvojnim potencijalima upravlja na odgovoran i održiv način i sa minimalnim uticajem na životnu sredinu i promjenu klime – naveo je Mrdak.
Crveni alarm
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, nedavno je upozorio da je planeta u ,,crvenoj zoni” jer vlade ne ispunjavaju svoje ciljeve vezane za klimatske promjene.
On je 2020. godinu opisao kao ,,godinu sve ili ništa” nakon objavljivanja izveštaja organizacije (UNFCCC) o klimatskim promjenama.
-Izvještaj UNFCCC-a predstavlja crveni alarm za našu planetu. Pokazuje da vlade nisu spremne da ograniče rast globalne temperature za 1,5 stepeni i ispune ciljeve Pariškog sporazuma – rekao je Gutereš.
Prema Pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. godine, zemlje potpisnice su se obavezale da smanje svoj karbonski otisak i zadrže globalno zagrijavanje na nivou ispod dva stepena Celzijusa, a ako je moguće i ispod 1,5 stepeni Celzijusa – do kraja vijeka, kako bi izbjegle najgore posljedice klimatskih promjena.
Stručnjaci su više puta upozoravali da će prekoračenje ovog praga, doprinijeti povećanju vrućina, većem porastu nivoa mora, snažnijim sušama i ekstremnim kišama, šumskim požarima, poplavama, kao i nestašici hrane za milione ljudi.
Prema UN-ovom međuvladinom panelu za klimatske promjene, stanovništvo mora smanjiti emisiju CO2 do 2030. godine za oko 45 odsto u odnosu na nivo iz 2010. godine i dostići nulu do 2050. godine.
Guteres je pozvao glavne emitente da povećaju napore u cilju smanjenja emisija i iskoriste oporavak od pandemije Covid-19 kao šansu za „zeleniju i bolju obnovu“.
-Dugoročne obaveze moraju se podudarati sa trenutnim akcijama za pokretanje transformacije koja je ljudima i planeti očajnički potrebna – dodao je Gutereš.
Prir. M.L.
Izvor: CNN
