U pokušaju da se zaštitimo od vrućina, nesvjesno doprinosimo njihovom intenzitetu. Savremeno rashlađivanje – naročito starim i neefikasnim klima uređajima – postaje začarani krug koji dodatno zagrijava planetu. Taj problem nije dalek: prisutan je i u Crnoj Gori, gdje su brojni klima uređaji još uvijek daleko od ekoloških standarda.
Ekstremne vrućine su najsmrtonosniji klimatski rizik današnjice. Svjetska meteorološka organizacija procjenjuje da je između 2000. i 2019. godišnje stradalo u prosjeku 489.000 ljudi od posljedica prekomjerne toplote, pri čemu se 81% tih smrti dešavalo u Aziji i Evropi.
S porastom broja tropskih dana i u regionima gdje ih ranije nije bilo – poput Velike Britanije – potreba za rashlađivanjem postaje ključna za zdravlje i radnu sposobnost ljudi. Ni Crna Gora više nije izuzetak.
Klima uređaji: luksuz za jedne, opasnost za druge
Danas u svijetu postoji oko 2 milijarde klima uređaja, a do 2050. taj broj će porasti na gotovo 6 milijardi. Najveći rast dolazi iz ekonomija u razvoju sa toplim klimama – poput Kine i Indije – gdje sve više građana može sebi da priušti rashlađivanje.
Ipak, najugroženiji slojevi stanovništva imaju najmanji pristup rashlađenim prostorima. Nedostatak efikasnog rashlađivanja izlaže 2 do 4 milijarde ljudi toplotnom stresu, većinom na globalnom Jugu.
Međutim, Klimatizacija, ima i svoju ekološku cijenu. Ako se ništa ne promijeni, do 2050. godine rashlađivanje će biti odgovorno za 10% globalnih emisija gasova staklene bašte, upozorava UN.
Najveći problem leži u hidrofluorougljenicima (HFCs) – sintetičkim rashladnim gasovima koji se koriste u većini starih klima uređaja. Kada ti uređaji cure, usljed lošeg održavanja ili neadekvatnog odlaganja, oslobađa se gas čiji efekat na zagrijavanje višestruko nadmašuje CO₂.
Uz to, velika potrošnja struje dodatno pogoršava problem. IEA predviđa da će globalna potražnja za električnom energijom porasti za 40% do 2030. godine upravo zbog sve češće upotrebe rashladnih uređaja. Ovaj rast se i dalje uglavnom pokriva fosilnim gorivima.
Samo u 2024. godini, potražnja za ugljem porasla je za 1%, a 90% tog rasta dolazi iz Kine i Indije, koje su bile pogođene razornim toplotnim talasima.
U međuvremenu, emisije CO₂ iz rashladnih sistema gotovo su se utrostručile od 1990. godine, dostigavši preko milijardu tona u 2022., sa godišnjim porastom od 2%.
Način na koji hladimo zatvorene prostore zapravo doprinosi daljem zagrijavanju gradova. Kombinacija nedostatka zelenih površina, visokih zgrada, prekomjernog betona i otpadne toplote iz vozila, fabrika i klima uređaja dovodi do toga da se urbana područja zagrijavaju dvostruko brže od ostatka planete – fenomen poznat kao efekat urbanog toplotnog ostrva.
Postoje održiva rješenja – samo ih moramo primijeniti
Održiviji načini rashlađivanja već postoje. U gradovima poput Dubaija, centralizovani sistemi rashlađivanja (district cooling) koriste duplo manje energije nego klasični klima uređaji. Rashlađena voda se pumpa kroz izolovane cijevi i hladi zgrade, a zatim se vraća u centralni sistem na ponovno hlađenje.
Pariz već koristi sličan sistem: preko 800 objekata, uključujući i Luvr, rashlađuje se vodom iz Sene. Planira se proširenje na bolnice, vrtiće i domove za stare.
Priroda je jedan od najefikasnijih klimatskih regulatora. Uvođenje parkova, urbanih šuma, zelenih krovova i fasada ne samo da snižava temperaturu, već i smanjuje potrebu za klimatizacijom.
Pasivna rješenja – poput sjenčenja, dobre izolacije i prirodne ventilacije – mogu znatno sniziti temperaturu u zatvorenom prostoru. Procjene kažu da bi ovakvi pristupi mogli smanjiti emisije za 1,3 milijarde tona CO₂ do 2050. godine.
U Indiji, uvođenjem hladnih krovova temperatura u prostorijama je snižena za 2 do 5°C. U kolumbijskom gradu Medeljinu, zahvaljujući mreži od 30 zelenih koridora, grad je smanjio temperaturu za 2°C u samo tri godine, a do 2044. očekuje se smanjenje od još 4 do 5°C.
Šta možemo uraditi kao pojedinci?
I male promjene u ponašanju mogu dati velike rezultate:
- Podesite klimu na 26°C umjesto 24°C – time se troši 30% manje energije
- Koristite pametne termostate koji automatski podešavaju temperaturu kada niste kod kuće
- Redovno čistite ili mijenjajte filtere
- Kupujte uređaje sa visokom SEER oznakom – koji troše znatno manje energije
Vlade bi trebalo da više pomognu građanima da biraju efikasne uređaje. Prema IEA, kupci širom svijeta najčešće biraju klima uređaje sa samo polovičnom efikasnošću u odnosu na najbolje modele na tržištu. U EU i SAD, energetske oznake i propisi su smanjili potrošnju klima uređaja za čak 50%.
Kako svaki stepen više postaje prijetnja po zdravlje, udobnost i budućnost planete, način na koji se hladimo mora postati pametniji, efikasniji i održiviji. Ne možemo sebi priuštiti da se grijemo – dok se hladimo.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Free-pik
