Elektroprivreda Srbije (EPS) otvorila je vrata investitorima i kompanijama koje razvijaju projekte iz oblasti obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Državna energetska kompanija želi da na taj način proširi svoj portfolio obnovljivih izvora, ali i da postepeno smanjuje oslanjanje na lignit, koji i dalje ima značajno mjesto u proizvodnji električne energije u Srbiji.
EPS je 5. septembra objavio javni poziv za iskazivanje zainteresovanosti, namijenjen projektima koji su već u pogonu ili se nalaze u različitim fazama razvoja u Srbiji. Odabrani projekti mogli bi biti preuzeti ili dalje razvijani u partnerstvu sa Elektroprivredom Srbije, nakon sprovođenja konkurentskog postupka.
Poziv je podijeljen na dvije partije, a svaka obuhvata po tri kategorije projekata. U prvoj su velike solarne elektrane, kopnene vjetroelektrane i hibridna energetska postrojenja.
Da bi bili razmatrani u ovoj grupi, projekti moraju imati najmanje 50 megavata instalisane snage i biti priključeni na prenosni sistem kojim upravlja Elektromreža Srbije. Projekti povezani sa distributivnom mrežom nisu obuhvaćeni prvom partijom, a isto ograničenje odnosi se i na djelove hibridnih postrojenja.
Ugradnja baterijskih sistema za skladištenje energije nije obavezan uslov za solarne i vjetroenergetske projekte. Ipak, EPS je predvidio da će projekti koji uključuju baterije dobiti dodatne bodove prilikom ocjenjivanja. Time se prednost daje postrojenjima koja, osim proizvodnje, mogu da skladište energiju i predaju je mreži onda kada je potrebna.
EPS planira da projekte iz prve partije koji ispune postavljene uslove preuzima kroz konkurentski postupak u dvije faze.
Druga partija obuhvata projekte zasnovane na biomasi, komunalnom, industrijskom ili organskom otpadu, koji bi proizvodili električnu energiju ili istovremeno električnu i toplotnu energiju. U istoj grupi nalaze se i projekti proizvodnje zelenog vodonika.
Postrojenja na biomasu i postrojenja za proizvodnju energije iz otpada moraju imati kapacitet za proizvodnju električne energije od najmanje jednog megavata. Za razliku od prve partije, ovdje su prihvatljivi projekti priključeni i na prenosnu i na distributivnu mrežu.
Posebni tehnički zahtjevi postavljeni su za proizvodnju zelenog vodonika. Takvi projekti moraju imati elektrolizer snage od najmanje jednog megavata, ali i sopstveni obnovljivi izvor električne energije, sistem za prečišćavanje vode, kompresorsku stanicu i postrojenje za skladištenje vodonika.
Za zajednički razvoj postrojenja na biomasu i projekte proizvodnje energije iz otpada, EPS bi mogao ponuditi i dio postojeće infrastrukture. Među mogućim lokacijama navedeni su kompleksi termoelektrana Morava i Kolubara A, kao i druga odgovarajuća infrastruktura koja je u vlasništvu kompanije ili na čije korišćenje ona ima pravo.
Iz EPS-a poručuju da je javni poziv usklađen sa strategijom energetske tranzicije Srbije. Njome su predviđeni povećanje udjela obnovljivih izvora, unapređenje energetske sigurnosti, smanjenje energetske zavisnosti i „realno smanjenje“ upotrebe lignita.
Poziv je otvoren za investitore, kompanije koje razvijaju energetske projekte, vlasnike projektnih kompanija i konzorcijume.
J.M.
Naslovna fotografija: Unsplash
