Zimske olimpijske igre Milano – Kortina 2026 ponovo su otvorile pitanje odnosa sporta i klimatskih promjena. Takmičenja koja tradicionalno zavise od stabilnih zimskih uslova sada se organizuju u okolnostima koje sve češće nameću tehnička rješenja i prilagođavanja. Zabrinutost se ne čuje samo među navijačima već i među samim sportistima, od kojih dio otvoreno postavlja pitanje dugoročne održivosti zimskih sportova na otvorenom.
Prošle sedmice predsjedniku, Izvršnom odboru i članovima Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) upućeno je otvoreno pismo sa zahtjevom da se preispita odnos prema sponzorstvima iz sektora fosilnih goriva. Potpisnici traže formalni dijalog sa predstavnicima sportista na nivou Izvršnog odbora, uz insistiranje da se razgovori zasnivaju na „nauci i iskustvu sportista“. Ključni dio inicijative odnosi se na uspostavljanje jasne politike podobnosti sponzora koja bi isključila kompanije iz industrije fosilnih goriva i njeno uključivanje u strateški okvir MOK-a.
Pismo nosi težinu i zbog imena koja stoje iza njega. Potpisalo ga je 88 olimpijaca i paraolimpijaca, kao i 53 vrhunskih sportista koji se nadaju budućem olimpijskom nastupu. U tekstu navode da pozdravljaju opredjeljenje MOK-a da Igre budu predvodnik održivosti, ali upozoravaju da partnerstva sa kompanijama iz sektora fosilnih goriva „direktno podrivaju te principe“.
„Dok nam se zime tope, ljetnji sportisti suočavaju se sa rekordnim toplotnim talasima koji dovode u pitanje zdravlje sportista“, stoji u pismu. Potpisnici smatraju da postoji kontradikcija između slavljenja ljudskih dostignuća i finansiranja iz industrije koja, kako navode, ugrožava osnovne uslove na kojima počivaju svi olimpijski sportovi – od pouzdanog snijega do bezbjednih temperatura.
Autori podsjećaju da ovo nije prvi put da Olimpijski pokret pravi zaokrete pod pritiskom javnog zdravlja i društvenih standarda. Kao primjer navode odluku da Igre u Kalgariju 1988. budu prve u potpunosti bez duvanskog dima, sugerišući da bi sličan pristup mogao biti primijenjen i na fosilna goriva.
Inicijativa dolazi neposredno nakon što je Greenpeace Italija objavio video u kojem poziva organizatore da okončaju, kako su opisali, „apsurdno“ partnerstvo sa italijanskim energetskim gigantom Eni. Time je debata o sponzorstvima dobila dodatnu vidljivost u zemlji domaćinu predstojećih Igara.
Podaci iz prethodnih olimpijskih ciklusa dodatno hrane zabrinutost. Zimske igre u Pekingu 2022. ostale su upamćene kao prve koje su se u potpunosti oslonile na vještački snijeg. Slični izazovi sa slabim snježnim pokrivačem prate i organizaciju takmičenja u Kortini. Ljetnje olimpijske igre u Parizu 2024. obilježile su ekstremne vrućine, sa temperaturama koje su pojedinih dana dosezale 40 °C. Taj podatak dobija dodatnu dimenziju u poređenju sa Igrama u Parizu 1924. godine: prosječna ljetnja temperatura danas je viša za 3,1 °C!
Istraživanja bilježe i konkretne posljedice po sportiste. Studija Univerziteta u Brightonu navodi da su više temperature tokom Zimskih igara u Sočiju 2014. bile jedan od faktora koji su doprinijeli povredama među paraolimpijcima.
MOK je u međuvremenu usvojio okvir „Fit for the Future“, kojim su formirane radne grupe za Igre mladih, sportski program, zaštitu ženske kategorije te komercijalna partnerstva i marketing. Upravo bi ova posljednja grupa bila nadležna za eventualne promjene u pravilima oglašavanja i sponzorstava. Mandat grupe, kojom predsjedava Luis Alberto Moreno, obuhvata analizu postojećih platformi i modela saradnje sa partnerima, ali i budućnost Servisa za olimpijski prenos (Olympic Broadcasting Services) i Servis Olimpijskog kanala (Olympic Channel Services).
Ispitivanja javnog mnjenja sugerišu da dio publike podržava restriktivniji pristup. Prema istraživanju koje je Novus sproveo za New Weather Institute, u Italiji 77% ispitanika smatra da bi zimski sportovi trebalo da prestanu sa reklamiranjem kompanija sa visokim emisijama. U Francuskoj, domaćinu Igara 2030, taj procenat iznosi 83%. U Ujedinjenom Kraljevstvu, svega 5% građana protivi se zabrani reklama za fosilna goriva, dok 77% takvu mjeru ocjenjuje pozitivno.
Otvoreno pismo dio je šireg talasa angažmana vrhunskih sportista na klimatskim pitanjima. Grupa olimpijaca iz 89 zemalja još u martu 2025. predstavila je listu zahtjeva budućem predsjedniku MOK-a, upozoravajući na rizike po sportiste, navijače i sport. Nekoliko mjeseci kasnije, uoči COP30, 40 sportista zatražilo je veća sredstva za prilagođavanje klimatskim promjenama, uz podršku Gates Foundation, Global Citizen i Global Center on Adaptation.
Debata koja se sada vodi ne tiče se samo sponzorstava. Ona zadire u šire pitanje kako će izgledati sport u decenijama koje dolaze i koliko brzo će se institucije prilagođavati promjenama koje su već vidljive na terenima, stazama i borilištima širom svijeta.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Andy Miah/Flickr
