Odvojeno sakupljanje otpada je ključ sistema upravljanja komunalnim otpadom Crne Gore i tokom narednih pet godina akcenat će biti stavljen na materijale koji se mogu reciklirati kao što su papir, metali, plastika, staklo i drvo, predviđeno je Državnim planom upravljanja otpadom za period 2025-2029. godina.
Kako se navodi u tom dokumentu, uvodiće se početni koraci ka odvojenom prikupljanju biootpada (zeleni otpad, kuhinjski otpad, jestiva ulja) i specijalnog otpada (WEEE, tekstil, baterije).
Strateška procjena uticaja na životnu sredinu za Državni plan upravljanja otpadom Crne Gore (Državni plan) 2025 – 2029. godine izrađena je, kako piše u tom dokumentu, u skladu sa nacionalnim zahtjevima u oblasti životne sredine Crne Gore.
Proceduru SPU sprovodi Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) kao tijelo nadležno za izradu Državnog plana.
Opšti cilj pripreme Državnog plana je podrška državnoj upravi i lokalnim samoupravama i institucijama za sprovođenje i praćenje politike upravljanja otpadom u cilju usklađivanja sa pravnom tekovinom EU u oblasti životne sredine.
Svrha ovog izvještaja je da se identifikuju i analiziraju mogući uticaji na životnu sredinu od primjene predviđenog planskog dokumenta u početnoj fazi njegove pripreme i da se predlože odgovarajuće mjere za prevenciju, kontrolu i/ili kompenzaciju uticaja.
Prema analizi, opšta ocjena izvještaja je da nacrt dobro struktuiran i veoma sveobuhvatan plan sa jasno definisanim prioritetima i ciljevima.
-Kao takav, implementacija planskog dokumenta ne predstavlja ozbiljnu prijetnju po životnu sredinu i prirodu. Implementacija planskog dokumenta je u funkciji ispunjavanja nacionalnih zakonskih i strateških ciljeva upravljanja otpadom i usklađenosti sa nacionalnim i EU ciljevima zaštite životne sredine, unapređenja pravnih i institucionalnih mogućnosti u zemlji, a sve u cilju poboljšanja realizacije aktivnosti upravljanja otpadom – piše u dokumentu.
Kako se navodi, nakon primjene, od Državnog plana se očekuje da će rezultirati značajnim i dugoročnim pozitivnim uticajima na stanovništvo i životnu sredinu prvenstveno u oblasti higijene, zatim u poboljšanju i unapređenju sistema prikupljanja otpada i na kraju, možda i najvažnije, u oblasti konačnog odlaganja otpada i u prevenciji nastanka otpada.
Navodi se da bi nova infrastruktura za upravljanje otpadom mogla da se suoči sa protivljenjem javnosti, što proces izbora lokacije čini dugim i napornim.
-Javna svijest bi mogla biti pokretačka snaga plana ili bi mogla biti prepreka u primjeni. Uključivanje javnosti je neophodno i trebalo bi da bude dio procesa primjene. Pozitivne promjene koje se očekuju primjenom plana zasnivaju se na promjenama ponašanja na ličnom nivou koje zahtijevaju vrijeme i zahtijevaju temeljnu strategiju komunikacije i kontinuirano ponavljanje ključnih poruka”, navodi se u dokumentu.
Vrijeme potrebno za dimenzionisanje, projektovanje, tender, izgradnju i puštanje u rad infrastrukture za upravljanje otpadom može trajati nekoliko godina, u zavisnosti od vrste, veličine i cijene.
-Imajući u vidu ove ključne izazove, malo je vjerovatno da će oni biti prevaziđeni u narednih 5 godina. To čini plan, njegov vremenski okvir veoma ambicioznim, a postavljene ciljeve teško ostvarivim. Međutim, očekuje se da će nacrt DPUO-a postaviti temelje za buduće značajne promjene koje su neophodne za postizanje ambicioznih ciljeva – zaključeno je u dokumentu.
Prir. M.V.