Termoelektrane „Kolubara A” i „Morava” su najstarije u sistemu Elektroprivrede Srbije. „Kolubara A”, u mjestu Veliki Crljeni nadomak Beograda, radi od davne 1956. godine, a „Morava” u Svilajncu od 1968.
Poslije više od 50 godina rada, i poslije više odlaganja, ove dvije elektrane bliže se kraju svog radnog vijeka. A na mjestu njihovih pepelišta, gdje se odlaže ogromna količina otpada koji nastaje njihovim radom, niknuće nove solarne elektrane.
Kako se navodi u nedavno objavljenom Programu ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije, a koji se odnosi na naredne tri godine, solarne elektrane „Kolubara A” i „Morava” treba da počnu sa radom 2029. godine.
Ove dvije elektrane, „Kolubara A” snage 78,6 MW, a „Morava” 31,8 MW, gradiće se tokom 2027. i 2028. godine, a ukupna vrijednost investicije iznosi oko 93 miliona eura, od čega je preko 17 miliona eura predviđeno za rekultivaciju ovih deponija.
Kako se navodi na portau Klima 101, u pitanju je važan signal za Srbiju: na jednom od najprljavijih ishodišta zavisnosti od uglja proizvodiće se čista i obnovljiva energija. Ali nije ni samo do toga što solarne elektrane, za razliku od termoelektrana, proizvode čistu i obnovljivu energiju.
Solar je takođe i domaća energija na način na koji fosilna goriva, pa čak ni ugalj, više nisu.
Naime, Srbija je veliki uvoznik fosilnih goriva, a posljednjih godina je skočio i uvoz uglja, pa čak i lignita, koji se tradicionalno posmatra kao ,,domaći”.
Ali, ako jedna zemlja želi proizvedenoj energiji dati epitet naša, solar je odličan odgovor: jednom izgrađene, solarne elektrane ne zavise ni od kakvog uvoza energenata i ne zavise ni na koji način od svjetskih tržišta ili geopolitike. One, zapravo, mogu biti ključ energetske bezbijednosti i nezavisnosti jedne zemlje.
Kraj rada TE „Kolubara A” i „Morava” treba da bude prvi korak u postepenom napuštanju uglja u Srbiji, ata zemlja se, kroz različite međunarodne sporazume i zajmove, obavezala da će napustiti ugalj kao energent do 2050. godine.
Štaviše, plan napuštanja uglja do 2050. našao se i u Integrisanom nacionalnom energetskom i klimatskom planu, koji je Srbija usvojila 2024. godine.
Upitno je da li je ovako ambiciozan plan zaista ostvariv. Dosadašnje iskustvo aktivnosti na polju dekarbonizacije pokazuje da za takav poduhvat nema dovoljne političke volje niti kapaciteta, ali dvadeset četiri godine je relativno dug period vremena.
Međutim, bez obzira na nivo amnicioznosti energetskih planova za budućnost, važno je napraviti svaki korak, a ovaj korak, u kojem će današnja pepelišta zamijeniti solarne elektrane – svakako je u pravom smjeru.
J.M.
Izvor: Klima101
Naslovna fotografija: Eelektroprivreda Srbije/Klima 101
