Krajem prošle godine, u probni rad pušten je vjetropark Kostolac, snage 66 MW. Na taj način, Elektroprivreda Srbije (EPS) prvi put u svojoj istoriji počela je da proizvodi struju iz energije vjetra. Nekoliko mjeseci ranije, u rad je puštena i solarna elektrana Petka, snage 10 MW. Pokretanjem ovih postrojenja na lokacijama starih rudarskih odlagališta, EPS se pridružio sve većem broju elektroprivreda u svijetu koje svoj portfolio proširuju energijom vjetra i sunca.
Tim povodom, Udruženje OIE Srbija istražilo je koliko su elektroprivrede u Srbiji i regionu odmakle u razvoju vjetroparkova i solarnih elektrana.
Odgovore nude u svojoj novoj regionalnoj analizi, sprovedenoj na osnovu zvaničnih izvještaja i kroz konsultacije sa stručnjacima.
Iako napredak varira, jasno je da su regionalne kompanije, nakon dugog perioda oslanjanja na ugalj i velike hidroelektrane, ušle u fazu energetske tranzicije.
Razlike između država najviše se ogledaju u izboru tehnologija i dinamici izgradnje. Ipak, zajedničko im je da su prvi državni vjetroparkovi uglavnom snage 50-70 MW, dok se solarni kapaciteti često povezuju na distributivnu mrežu. Finansiranje se u većini slučajeva oslanja na slične izvore: kredite međunarodnih institucija, grantove EU i sopstvena sredstva.
Analiza otkriva i zanimljive kontraste: iako Slovenija još uvijek nema državnu vjetroelektranu, ona planira izgradnju najveće plutajuće solarne elektrane u Evropi. S druge strane, Sjeverna Makedonija, kao pionir u regionu, trasirala je put puštanjem prve vjetroelektrane u rad još 2014. godine.
Crna Gora trenutno nema nijedan megavat u državnom vlasništvu. Međutim, već ove godine mogla bi da preuzme lidersku poziciju prema procentualnom učešću obnovljivih izvora nakon što se u probni rad pusti vjetroelektrana Gvozd i elektrane iz ambicioznog projekta Solari, a kojim se podstiče razvoj kupaca-proizvođača.
Udruženje OIE Srbija zaključuje da su, uprkos prvim značajnijim koracima, države usmjerene na projekte do 100 MW, dok investicije u veće projekte prepuštaju privatnom sektoru kupujući od njih jeftinu struju.
U nastavku slijedi detaljan pregled investicija, kapaciteta i planova elektroprivrednih kompanija iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Albanije.
Crna Gora: Vjetroelektrana Gvozd jedan od najznačajnijih vetroenergetskih projekata u regionu
Vetroelektrana Gvozd, čije se puštanje u rad očekuje uskoro, jedan je od najznačajnijih vjetroenergetskih projekata u regionu, sa ukupnom instalisanom snagom od 54 MW. Instalisana snaga po turbini je 7 MW, a očekivana godišnja proizvodnja oko 150 GWh električne energije. Paralelno se razvija vjetroelektrana Gvozd 2 snage 21 MW.
Istovremeno, EPCG razvija intenzivne solarne programe: EPCG-Solar Gradnja, kao dio EPCG Grupe, instalira stotine manjih i većih solarnih elektrana, uključujući i sistemske solarne parkove, najprije kroz projekte Solari 3000+ i 500+, kojim građanima Crne Gore predstavljaju stvarne mogućnosti energetskih i finansijskih ušteda.
Tokom 2026. godine očekuje se puštanje u rad dvije solarne elektrane u vlasništvu EPCG-a, snage po 4,8 MW. EPCG je postavila solarne panele na branama na jezeru Slano kod Nikšića i na brani Vrtac.
Srbija: Vjetropark Kostolac otvara novo poglavlje energetske tranzicije
Nakon višegodišnjih priprema, EPS je tokom 2025. pustio u rad svoje prve kapacitete obnovljivih izvora u Kostolcu.
Vjetropark Kostolac (66 MW) i solarna elektrana Petka (10 MW) zajedno su donijeli 76 MW obnovljive energije u sistem. Nekadašnje odlagalište uglja pretvoreno je u polje vjetroturbina, dok je iscrpljeni kop postao solarni park, pa je prostor koji je decenijama bio simbol rudarske industrije sada postao simbol energetske tranzicije.
Sam vjetropark Kostolac čini 20 vjetrogeneratora. Vrijednost investicije iznosila je 144 miliona eura, a finansirana je kreditom Njemačke razvojne banke (KfW), bespovratnom donacijom Evropske unije (EU) od 30 miliona eura i sredstvima EPS-a. Vjetropark Kostolac se nalazi u sistemu podsticaja, odnosno tzv. feed-in tarifa.
S druge strane, solarna elektrana Petka vredna 1,36 milijardi dinara je, prema ranijim navodima iz medija, u potpunosti finansirana sredstvima EPS-a. Postrojenje čini 18.720 fotonaponskih panela na površini od oko 15 hektara.
EPS od ranije posjeduje manju solarnu elektranu, Brana Lazići u Zaovinama, snage 330 kW, koja je operativna od 2017.
U planu kompanije je i izgradnja još šest solarnih elektrana, ukupne snage od čak jednog gigavata, uz 200 MW baterijskog skladišta.
Hrvatska: Vjetroelektrana Korlat van sistema podsticaja
Hrvatska elektroprivreda (HEP) svoju prvu vjetroelektranu pustila je u rad godinama prije EPS-a.
U pitanju je vjetroelektrana Korlat čije su se turbine zavrtjele još 2018. i od početka se nalazi van sistema podsticaja. Priključna snaga postrojenja je 58 MW, dok je prosječna ostvarena godišnja proizvodnja 161 GWh.
Vjetroelektrana Korlat sastoji se od 18 vjetrenjača pojedinačne snage 3,6 MW. Ukupna vrijednost investicije iznosila je oko 67 miliona eura.
Trenutno se na obližnjoj lokaciji gradi i solarna elektrana Korlat, snage 99 MWp, sa projektovanom godišnjom proizvodnjom od 165 GWh.
Pored toga, HEP ubrzano širi i solarnu proizvodnju kroz dva modela: neintegrisane solarne elektrane koje su potpuno nezavisni proizvodni objekti i integrisane solarne elektrane koje su postavljene na objekte koji su već dio energetskog sistema poput hidroelektrana, trafostanica i industrijskih kompleksa.
Slovenija: Strateško usmjerenje na solarne elektrane
Slovenija je specifična po tome što u državnom vlasništvu nema nijednu vjetroelektranu, a ni privatni sektor ne ostvaruje značajniji napredak na ovom polju.
Razvoj vjetra ograničen je geografskim i ekološkim faktorima, ali i snažnim otporom lokalnih zajednica. Umjesto toga, zemlja je strateški usmjerena na solarne elektrane.
Državni projekti nalaze se u okviru energetskog Holdinga Slovenske elektrane (HSE).
Solarna elektrana Prapretno, puštena u rad 2021. godine, izgrađena je na prostoru nekadašnjeg odlagališta termoelektrane Trbovlje. Sa kapacitetom od oko 3 MW i godišnjom proizvodnjom od 3.362 MWh, ova elektrana snabdijeva oko 800 domaćinstava.
U izgradnji je solarna elektrana Družmirje koja će biti najveća plutajuća solarna elektrana u Evropi snage oko 140 MW. Postavljeno na rudarskim jezerima i jalovištima, ovo postrojenje pokazuje kako se degradirana zemljišta mogu pretvoriti u energetske resurse, a Slovenija postaje pionir u plutajućoj tehnologiji solara.
Bosna i Hercegovina: Vjetroelektrana Hrgud biće prvi veliki vjetropark u Republici Srpskoj
Prva vjetroelektrana na teritoriji Bosne i Hercegovine je Mesihovina kod Tomislavgrada, snage 50,6 MW, koju je 2018. godine u rad pustila Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne (EPHZHB). Sastoji se od 22 vjetroturbine, a vrijednost investicije je 81 milion eura dobijenih iz kredita KfW i javnih izvora finansiranja.
Ista kompanija planira izgradnju vjetroelektrane Poklečani, kao i svoje prve velike solarne elektrane snage 150 MW.
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) izgradila je vjetroelektranu Podveležje koja sa svojih 15 vjetrogeneratora, ukupne snage 48 MW, godišnje proizvodi oko 120 GWh električne energije.
EPBiH planira izgradnju novih solarnih elektrana – Gračanica 1 i 2 sa planiranom snagom od 45 MW i godišnjom proizvodnjom preko 66 GWh. Njihova realizacija podržana je kreditnim aranžmanima sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).
Paralelno se pripremaju projekti poput vjetroelektrane Bitovnja (do 90 MW) i vjetroelektrane Vlašić (do 50 MW).
Vjetroelektrana Hrgud biće prvi veliki vjetropark Elektroprivrede Republike Srpske, projektovan kao ključni dio budućeg energetskog razvoja, instalisane snage 48 MW i prosječne godišnje proizvodnje oko 126 GWh.
Planirana je i izgradnja solarne elektrane Trebinje instalisane snage od 100 MW i prosečne godišnje proizvodnje od 147,7 GWh, čija je procenjena vrijednost oko 134,43 miliona konvertibilnih maraka.
Sjeverna Makedonija: Vjetropark Bogdanci za 60.000 domaćinstava
Vetropark Bogdanci, jedina vjetroelektrana u vlasništvu Elektrana na Sjeverna Makedonija (ESM), završen je u februaru 2014. godine. Na vjetroparku je postavljeno 16 vjetroturbina snage po 2,3 MW. Vjetropark Bogdanci godišnje proizvodi oko 100 GWh električne energije, dovoljno za više od 60.000 domaćinstava, uz ukupni kapacitet od 36,8 MW.
Naredna faza predviđa izgradnju od 4 do 6 novih turbina ukupne snage 13,8 MW, sa proizvodnjom od 37 GWh godišnje, uz prateće pristupne puteve i kablovsku infrastrukturu.
Kad je riječ o solarnoj energiji, na lokaciji nekadašnjeg površinskog kopa uglja, izgrađena je državna fotonaponska elektrana Oslomej 1, kapaciteta 10 MW, što je dio ambicioznog plana od 120 MW. Godišnja proizvodnja trenutno iznosi 15-17 GWh, što je dovoljno za snabdijevanje približno 2.800 domaćinstava.
Projekat je realizovan uz kombinovano finansiranje: Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbijedila je kredit u iznosu od oko 5,9 miliona eura, dok je Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) doprinio sa dodatnih 1,6 miliona eura podrške.
Nedavno je potpisan ugovor o finansiranju državne solarne elektrane Bitola 3 snage 134 MW za koju su sredstva u iznosu 87 miliona eura obezbijedili EBRD i KfW.
Albanija: Solarni paneli postavljeni na površinu brane hidroelektrane
Albanija, sa energetskim sistemom koji se gotovo u potpunosti oslanja na hidroelektrane, poslednjih godina ubrzano razvija solarne elektrane kako bi smanjila rizike od hidroloških oscilacija.
Albanska energetska korporacija (KESH) je javni proizvođač i u isto vreme najveći proizvođač električne energije u Albaniji. Solarna elektrana Qyrsaq prva je velika solarna elektrana KESH-a snage 5 MWp.
Solarni paneli postavljeni su na površinu brane hidroelektrane, pa ovaj inovativan pristup kombinuje dva obnovljiva izvora energije: hidroenergiju i solarnu energiju.
Qyrsaq je puštena u rad u februaru 2022. godine. Postrojenje radi na punoj efikasnosti i doprinosi diversifikaciji proizvodnje KESH-a. Godišnja proizvodnja je 7.019 MWh, što je dovoljno električne energije za 1.900 domaćinstava.
U pripremi su i dva veća solarna postrojenja.
- Projekat Belš, finansiran od strane WBIF, predviđa izgradnju solarne elektrane na zemlji od 50 MW. Očekuje se da će postrojenje proizvoditi oko 79 GWh električne energije godišnje, što je ekvivalentno godišnjoj potrošnji 16.100 prosečnih domaćinstava.
- Solarna elektrana Zadeja još je jedan projekat koji kombinuje solarnu i hidroenergiju u jednom sistemu. Fotonaponska elektrana biće kapaciteta 8,25 MWp na brani Zadeja hidroelektrane Vau i Dejes.
Investicije u veće projekte prepuštene privatnom sektoru
Analiza OIE Srbija ukazuje na to da su državne elektroprivrede u regionu započele zaokret ka obnovljivim izvorima, ali uz jasno definisane granice. Investicije su uglavnom usmjerene na projekte umjerenih kapaciteta, realizovane uz podršku međunarodnih finansijskih institucija i javnih sredstava, dok je uloga komercijalnih banaka i dalje ograničena.
Veći projekti za sada ostaju izvan fokusa državnih kompanija i prepušteni su privatnom sektoru, od kojeg elektroprivrede potom obezbjeđuju energiju po povoljnijim uslovima, bez direktnog preuzimanja investicionog rizika.
Izvor: Klima101
Naslovna fotografija: Free-pik
