Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Okrugli sto: Implikacije EU politika i izazova na energetskom tržištu na elektroenergetski sistem Crne Gore

Obnovljive izvore energije staviti u fokus razvoja crnogorske energetike

Evropska unija je u pogledu klimatskih politika definisala konkretne ciljeve, koji su pravno obvezujući, dok sa druge strane nije zapostavila ni region Zapadnog Balkana, saopštila je projekt menadžerka u Eko timu, Dijana Milev-Čavor, na okruglom stolu na temu „Implikacije EU politika i izazova  na energetskom tržištu na elektroenergetski sistem Crne Gore”.

Cilj okruglog stola bio je sagledavanje implikacija EU klimatske i energetske politike, kao i trenutnih dešavanja na energetskom tržištu na planiranje elektroenergetskog sektora Crne Gore sa posebnim fokusom na dalji rad TE Pljevlja.

Postizanje neto nulte emisije

Okrugli sto : „Implikacije EU politika i izazova na energetskom tržištu na elektroenergetski sistem Crne Gore” | Foto: ecoportal

-Broj obećanja kojima se najavljuje postizanje neto nulte emisije gasova staklene bašte u naredne tri decenije raste na globalnom nivou. Usvajanjem Evropskog zelenog dogovora, EU je odlučna da bude globalni lider i da pokrene tranziciju ka neto nultim emisijama, pomažući i inspirišući druge da slijede isti put. Zapadni Balkan se pridružio ovoj inicijativi potpisivanjem Sofijske deklaracije o GAVB. Ova posvećenost naglašava potrebu za definisanjem jasnog puta koji istražuje neophodne promjene u različitim privrednim sektorima da bi se postigao ovaj ambiciozni cilj do 2050 – dodala je ona.

Kako je kazala, region Zapadnog Balkana nije izuzetak sa ogromnim udjelom električne energije (oko 70%) proizvedene u termoelektranama na ugalj. 

-Naučni dokazi, klimatske promjene kojima smo svi svjedoci, kao i negativan uticaj zagađivača vazduha na zdravlje, kako kratkoročni tako i dugoročni, potvrđuju da ovaj ekonomski model nije održiv na duži rok i da ova negativna praksa treba da prestane. Međutim, napuštanje tehnologija na koje se ekonomije Zapadnog Balkana u velikoj meri oslanjaju i prelazak sa uglja na obnovljive izvore energije donjeće ozbiljne društveno-ekonomske izazove koje region Zapadnog Balkana mora da riješi kako bi spriječio neželjene posljedice kao što su nezaposlenost, ekonomski poremećaji, migracija radne snage i drugi potencijalni negativni uticaji – dodala je Milev-Čavor. 

Energetska tranzicija

Da bi se ova tranzicija dogodila, kako dodaje, privrede Zapadnog Balkana treba da definišu pravno obavezujuće ciljeve sa vremenskim rokovima i putevima, uz obezbeđivanje regulatornih i finansijskih mehanizam

-Kada će Crna Gora prestati da koristi ugalj zavisi od   spremnosti elektroenergetskog sistema da kompenzuje električnu energiju koja se proizvodi iz TE, od toga kada će jedinstveno tržište električne energije početi da funkcioniše na pravi način, ali i od ekonomskih mehanizama poput ETS sistema, CBAM (granična taksa na CO2) koji će finansijski opetereti cijenu energije iz uglja -istakla je ona.

Direktor Direktorata za ekologiju u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Dušan Bugarin, kazao je da Crna Gora kao zemlja kandidat za članstvo u EU slijedi EU klimatsku politiku, pa je preuzela da dijeli zelenu agendu za Zapadni Balkan i bude klimatski neutralna do 2050. godine.

-Planirane su dodatne investicije, a način korišćenja energije u domaćem i javnom sektoru mora se prilagoditi kako bi se uskladio sa izgledima za postepeni prelazak na razvojne modele koji obuhvataju niske emisije CO2 – rekao je Bugarin.

On je naveo da je dodatna podrška za mjere energetske efikasnosti ugradnja fasada i stolarije u domaćinstivma i javnim ustanovama koje će implementirati Eko fond.

Prema njegovim riječima, tokom 2024. godine finalizovaće prvi nacrt Nacionalnog plana za energetiku i klimu, kao i Nacionalni plan adaptacije u cilju identifikacije uticaja klimatskih promjena na osjetljive sektore.

-Intenziviraćemo rad na izradi Strategije niskokarbonskog razvoja i pridružiti se grupi država koje aktivno planiraju i definišu politike i mjere za smanjenje i ublažavanje klimatskih promjena – dodao je on.

Državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija, Marko Perunović, kazao je da smo suočeni sa velikom energetskom krizom, kako u svijetu, tako i kod nas.

Termoelektrana Pljevlja

-Sama proizvodnja energije jeste ono što Crnu Goru drži na relativno čvrstim nogama. Da ne radi TE u punom pogonu, bili bismo suočeni sa velikim finansijskim problemima. Od 40 do 50 odsto ukupne proizvodnje obezbjeđuje TE Pljevlja. Osuđeni smo na nju i još uvijek tražimo način kako da joj produžimo životni vijek – naveo je Perunović.

Kako je dodao, u drugoj polovini aprila počeće da se realizuje ekološka rekonstrukcija TE.

TE Pljevlja | Foto: PV informer

Država je, kako je kazao, prihvatila obaveze vezano za zelenu agendu, svim ugovorima koje ima prema organima EU.

Prema njegovim riječima, značajno je produženje ugovora sa kompanijom Energean, koja treba da uđe u proces istražnog bušenja gasa u crnogorskom podmorju.

-Time bi obezbijedili da postanemo energetski nezavisna zemlja  – dodao je Perunović.

Perunović ističe da fokus Ministarstva i menadžmenta EPCG treba da bude na novim projektima koji su vezani za projekat OIE.

-Zavisi od našeg timskog rada koliko ćemo biti uspješni u tome. Energetika je možda ključ opstanka Crne Gore – ocijenio je Perunović.

On je, odgovarajući na pitanje novinara o cijenama naftnih derivata, kazao da je trenutno tržište u svijetu veoma nepredvidivo.

-Predloženo je da se akciza smanji do 40 odsto, ali se ne zna kada će taj predlog biti usvojen u Skupštini. Teško je pretpostaviti šta će biti, ali mislim da smo na stabilnijoj situaciji na berzama – dodao je Perunović.

Niola Rovčanin, izvršni direktor EPCG, najavio je da će zemljani radovi na ekološkoj rekonstrukciji Termoelektrane početi 11. aprila, a zvanični 27. aprila.

-TE je potrošila radne sate i pokrenut je postupak od Evropske energetske zajednice. Mi očekujemo pozitivan ishod, jer smo preduzeli sve moguće mjere i korake na planu ekološke rekonstrukcije i zadovoljenju onih standarda EU kada su pitanju azot, sumpor i praškaste materije i efikasnost rada TE iznad 30 odsto – kazao je Rovčanin.

Toplifikacija Pljevalja

On je istakao i da u EPCG rade na razvoju još jednog bitnog projekta, odnosno toplifikacije Pljevalja.

-Obezbijedili smo novac u budžetu EPCG za prvu fazu, u iznosu od dva miliona EUR, a taj projekat počinje u istom tom periodu, dok očekujem uskoro raspisivanje tendera za izvođenje radova koji će početi u maju ili junu – dodao je Rovčanin.

Kako je istakao, važno je očuvati energetsku nezavisnost i intezivirati rad na projektima kojima bi povećali učešće zelene energije u proizvodnji.

Na okruglom stolu bilo je riječi i o nacionalnom sistemu naplate CO2 kao efikasanom mehanizmu, niskokarbonskom razvoju Crne Gore, izazovima pridruživanja regiona Zapadnog Balkana EU ETSu (Sistemu trgovanja emisijama CO2) i uvođenja prekograničnog poreza na CO2.

M.L.

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO POLIS

Region: Prvi koraci ka obnovljivoj energiji biomase

ECO POLIS

Najveći događaj o obnovljim izvorima energije – Energy Week Western Balkans

ECO POLIS

Kako preći na obnovljive izvore energije i pri tome smanjiti troškove