Nedavna istraživanja pokazala su da je globalni prelaz na 100% obnovljivu energiju u svim sektorima moguć – električna energija, toplotna energija, transport i desalinizacija, i to mnogo prije 2050. godine.
Obnovljiva energija predstavlja energiju koja se dobija iz prirodnih, obnovljivih izvora, poput sunca, vjetra, kiše i geotermalne toplote. Tehnologije koje koriste obnovljive izvore upotrebljavaju sunčevu energiju, energiju vjetra, hidroenergiju, energiju biomase i biogoriva. Gotovo sva energija na Zemlji dobijena je od Sunca.
Ključ razvoja
Nakon što se vjekovima koristila (i još uvijek se koristi) energija fosilnih goriva, danas se globalna slika mijenja, a obnovljiva energija se smatra ključnom za budući razvoj Zemlje.
Izraz ,,100% obnovljiva energija” (eng. 100% renewable energy) podrazumijeva situaciju u kojoj se sva potreba za energijom zadovoljava isključivo koristeći obnovljive izvore energije.
Korišćenje 100% obnovljive energije za proizvodnju električne energije, grijanje, hlađenje i transport, motivisano je naporima za sprečavanje klimatskih promjena, zagađenja i drugim pitanjima životne sredine, kao i uspostavljanjem ekonomske i energetske sigurnosti. Preusmjeravanje ukupnog globalnog snabdijevanja primarnom energijom na obnovljive izvore zahtijeva tranziciju energetskog sistema s obzirom na činjenicu da većina današnje energije potiče iz neobnovljivih fosilnih goriva.
Nedavna istraživanja pokazala su da je globalni prelaz na 100% obnovljivu energiju moguć, u svim sektorima – električna energija, toplotna energija, transport i desalinizacija, i to mnogo prije 2050. godine.
Postojeće tehnologije sposobne su da generišu sigurno snabdijevanje energijom svakog sata, tokom cijele godine.
Važno je napomenuti, da izraz ,,100% obnovljiv” ne treba miješati sa značenjem izraza ,,karbonska neutralnost”. Izraz ,,100% obnovljiv” se često odnosi na proizvodnju čiste električne energije, dok se potreba za energijom drugih sektora, primarno transporta, i dalje najčešće zadovoljava energijom dobijenom iz fosilnih goriva.
S druge strane, ključne prepreke za široko rasprostranjenu implementaciju strategija za upotrebu obnovljivih izvora energije su uglavnom političke, a ne tehnološke prirode. Među njima su lobiranje za fosilna goriva, poricanje postojanja antropogenog faktora u izazivanju klimatskih promjena, finansijska ograničenja, neodrživa potrošnja energije i politička neaktivnost.
Prema podacima koje je prikupila američka Uprava za informacije o energetici, sedam zemalja se u obimu od približno 100 odsto napaja energijom iz obnovljivih izvora – Island (100%), Paragvaj (100%), Kostarika (99%), Norveška (98,5%), Austrija (80%), Brazil (75%) i Danska (69,4%). Glavni obnovljivi izvori u ovim zemljama su hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i solarna energija.
Island, iako nema sunčevog zračenja i vjetra u ogromnim količinama, trenutno je država koja sve svoje potrebe za električnom energijom podmiruje proizvodnjom čiste energije iz hidroenergije i geotermalnih izvora. Plan SAD-a je do 2025. godine postignu cilj da se 30 odsto stanovništva napaja čistom energijom.
Među zemljama koje su ispunile ili skoro postigle svoje stopostotne ciljeve u pogledu iskorištenja obnovljivih izvora energije su Norveška, Kostarika, Etiopija i Paragvaj.
Prvih 75 dana 2015. godine, Kostarika je koristila 100% obnovljivu električnu energiju od čega je preko 80% dobijeno iz hidroenergije. Uz razvijenu mrežu hidroelektrana i značajnu količinu padavina po glavi stanovnika, Kostarika u značajnoj mjeri koristi i geotermalne izvore energije zahvaljujući brojnim aktivnim i neaktivnim vulkanima. S druge strane, fosilna goriva i dalje čine gotovo 50% ukupne potrošnje energije u toj zemlji, posebno u sektoru transporta.
Crnogorski susjed, Albanija, zbog svog prirodnog bogatstva u vidu hidroenergije, jedna je od zemalja koja više od 90% svojih godišnjih potreba za električnom energijom zadovoljava iz obnovljivih izvora.
Da bi se dostignuće Islanda ponovilo na drugim prostorima, potrebno je prevazići više problema, najprije visoke troškove ugradnje. Obnovljivi izvori su dizajnirani tako da budu jednostavni za upotrebu i jeftini za održavanje, poput fotonaponskih panela i vjetroturbina. Međutim, početna cijena opreme za elektroprivredu i vlasnike kuća nije baš mala. Iako tehnologija za proizvodnju čiste energije svakim danom postaje isplativija, finansije još uvijek predstavljaju problem.
Troškovi ugradnje
Za stambene zgrade, cijena instalacija za proizvodnju čiste energije može se kretati od 2.000 do 3.700 dolara po kilovatu. Vjetroelektrane koštaju između 1.200 i 1.700 dolara po kilovatu. Poređenja radi, instalacija postrojenja na prirodni gas košta oko 1000 dolara.
Od ukidanja poreza na ugljenik 2014. godine, u Australiji je količina emisija ugljen dioksida u alarmantnom porastu. To čini električnu energiju u zemlji daleko manje održivom, a ujedno i skupljom nego ikada ranije. U tom pogledu, građani Australije uveliko favorizuju obnovljive izvore energije, iako njihova Vlada, za sada, to ne čini. Slična situacija je i u Sjedinjenim Američkim Državama.
Zemlje koje su imale najviše uspjeha u okretanju ka obnovljivim izvorima energije bile su uglavnom države manje površine i srednje ili slabije razvijene ekonomije. U tu grupu bi se mogla svrstati i Crna Gora.
Vrijedi napomenuti da su obnovljivi izvori poput sunca i vjetra „decentralizovani“ izvori energije, za razliku od nuklearnih elektrana i elektrana na ugalj. To infrastrukturi za korišćenje obnovljivih izvora energije daje modularni karakter, čini je jednostavnijom za dimenzionisanje i postavljanje, daleko lakšom za upotrebu i pouzdanijom u odnosu na klasične izvore energije.
Prir. M.L.
