Posljednjih nekoliko ljeta širom Evrope – od Portugala i Grčke do Balkana – svjedočimo slikama koje su postale surova realnost: razoreni hektari šume, zagušeni gradovi i ljudi koji bježe pred vatrom. Crna Gora nije izuzetak – požari koji su poharali naše planine i primorje ostavili su za sobom ogoljene padine i tihi pejzaž pepela. Upravo u tim trenucima postaje jasnije nego ikada: borba protiv klimatskih promjena nije moguća bez šuma, a njihova obnova mora postati temeljna strategija.
Dok se pažnja svijeta sve češće okreće ka skupim tehnologijama za hvatanje ugljen-dioksida, priroda nam već nudi rješenje – provjereno, dostupno i višestruko korisno: obnova šuma. One su naši najpouzdaniji saveznici u apsorpciji CO₂, zaštiti biodiverziteta, očuvanju tla i podršci životu.
Kroz proces fotosinteze, drveće upija ugljen-dioksid iz atmosfere i skladišti ga u svojim deblima, korijenju i zemljištu. Ova funkcija, poznata kao sekvestracija ugljenika, čini šume jednim od najefikasnijih prirodnih saveznika u borbi protiv klimatskih promjena. Prema podacima Svjetskog fonda za prirodu (WWF), šume su između 2001. i 2019. godine apsorbovale 18% svih emisija izazvanih ljudskim aktivnostima godišnje. Globalna procjena Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) šumskih resursa iz 2020. dodaje da se u šumama širom svijeta nalazi oko 662 gigatone ugljenika, što čini 44% ukupnog ugljenika u svjetskim šumskim ekosistemima.
Ipak, taj prirodni balans je ozbiljno narušen. Deforestacija i degradacija zemljišta ne samo da uništavaju staništa i ugrožavaju biodiverzitet, već i oslobađaju ogromne količine ugljenika nazad u atmosferu. Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) upozorava da skoro 15% globalnih emisija potiče od krčenja šuma. Ako se taj trend ne zaustavi i ako ne obnovimo izgubljene šumske ekosisteme, cilj Pariskog klimatskog sporazuma – ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5°C – postaće nedostižan.
Obnova šuma – rješenje koje radi na više frontova
Za razliku od inženjerskih rješenja za hvatanje ugljenika, koja su često skupa, energetski intenzivna i ograničeno dostupna, obnova šuma je višestruko korisna i široko primjenjiva mjera. Kada se degradirane šume revitalizuju, one ponovo počinju da apsorbuju CO₂, ali i:
- Obnavljaju plodnost zemljišta
- Stabilizuju lokalne vodene cikluse
- Smanjuju rizik od poplava i erozije
- Stvaraju staništa za brojne ugrožene vrste
- Ojačavaju otpornost zajednica na klimatske šokove
Obnova šuma nije samo klimatska strategija – ona je i put ka zdravijem društvu i održivoj ekonomiji. Šumski ekosistemi opskrbljuju ljude hranom, ljekovitim biljkama, sirovinama i izvorima prihoda. Njihovo zdravlje direktno utiče na zdravlje ljudi, ali i stabilnost industrija koje zavise od šumskih resursa – od drvne i papirne industrije do farmacije i turizma.
Crna Gora: Zeleno bogatstvo pod prijetnjom
Crna Gora je, prema podacima MONSTAT-a i FAO-a, zemlja sa značajnim šumskim pokrivačem – šume zauzimaju oko 60% njene teritorije. Ipak, i pored tog bogatstva, stanje na terenu je sve izazovnije. U periodu od 2010. do 2023. godine izgubljeno je preko 70.000 hektara šuma, najviše usljed sve učestalijih požara, ali i zbog neplanske i često nezakonite sječe.
S druge strane, tempo pošumljavanja ostaje zabrinjavajuće spor. Prema podacima koje je prenio portal Gradski.me, u posljednjih pet godina pošumljeno je svega 391 hektar, sa oko 2 miliona sadnica, dok je efektivna stopa preživljavanja sadnica često nepoznata zbog nedostatka adekvatnog monitoringa. Najnoviji državni plan iz marta 2025. predviđa pošumljavanje 137 hektara površine sa preko 370.000 sadnica crnog i bijelog bora i smrče, za šta je Vlada opredijelila sredstva iz budžetske rezerve. Iako je to pozitivan signal, stručnjaci upozoravaju da Crnoj Gori nedostaje sveobuhvatna i dugoročna strategija obnove šuma, koja bi uključivala preventivne mjere, edukaciju i jačanje kapaciteta lokalnih samouprava.
Planeta obnavlja – inspirativni primjeri iz svijeta
Iako klimatski izazovi postaju sve izraženiji, širom svijeta niču inspirativni primjeri obnove šuma i ekosistema koji pokazuju da priroda ima izuzetnu sposobnost oporavka – ukoliko joj damo šansu. U Južnoj Americi, Trilateralni pakt za Atlantsku šumu, koji povezuje Brazil, Argentinu i Paragvaj, već je doveo do obnove više od 700.000 hektara šume, stvarajući neprekinute koridore za divlje vrste i osiguravajući snabdijevanje vodom za lokalno stanovništvo.
Na afričkom kontinentu, projekat Velikog zelenog zida ima ambiciju da do 2030. godine revitalizuje 100 miliona hektara zemljišta u 20 zemalja, a do sada je obnovljeno oko 30 miliona hektara. U Indiji, inicijativa Namami Gange usmjerena je na očuvanje i obnovu sliva rijeke Gang, gdje je već revitalizovano 30.000 hektara uz cilj da se do kraja decenije smanji sedam miliona tona emisija gasova staklene bašte.
Značajni rezultati bilježe se i u centralnoazijskom regionu – u Kazahstanu, kroz inicijativu Altyn Dala, obnovljeno je više od pet miliona hektara stepskih staništa, a populacija antilope sajga, nekada svedena na svega 20.000 jedinki, porasla je na više od 2,8 miliona. U međuvremenu, male ostrvske države poput Vanuatua, Komora i Svete Lucije rade na obnovi obalnih i grebenskih ekosistema; do danas je revitalizovano preko 4.000 hektara, a planirano je otvaranje 1.800 zelenih radnih mjesta do 2030. godine.
Obnova šuma i prirodnih sistema ne odvija se samo na kopnu – u Centralnoj Americi se razvijaju agrošumarski sistemi koji poboljšavaju plodnost tla i doprinose očuvanju biodiverziteta, dok Indonezija sprovodi program „Izgradnja s prirodom“ koji omogućava prirodnu regeneraciju mangrova. Istovremeno, Kina kroz svoju nacionalnu inicijativu „Shan-Shui“ sprovodi obnovu planinskih, riječnih i urbanih područja na milionskim površinama, pokazujući kako integrisani pristupi mogu donijeti višestruke koristi.
Rješenja su pred nama – vrijeme je da ih primijenimo
Šume su mnogo više od drveća – one su infrastruktura života. Njihova obnova je ključ za borbu protiv klimatske krize, ali i za stvaranje zdravijih, otpornijih i održivijih zajednica.
Ako želimo planetu otpornu na klimatske udare, čistu vodu, stabilno tlo i raznovrstan svijet vrsta, moramo ulagati u šume. I to ne sjutra – već danas. Jer rješenje postoji. I zove se priroda.
Jasmin Murić
