Svjetski nuklearni reaktori proizveli su tokom 2025. godine više električne energije nego ikada ranije. Sa ukupno 2.702 teravat-sata, globalna proizvodnja iz nuklearnih izvora premašila je prethodni rekord, postavljen godinu ranije, za 35 TWh.
Podaci su objavljeni u najnovijem Izvještaju o izgledima za svjetsku nuklearnu energetiku Svjetskog nuklearnog udruženja (World Nuclear Association (WNA)), koji donosi pregled rada reaktora, nacionalnih razvojnih planova i napretka vlada u ostvarivanju postavljenih ciljeva.
Visoka pouzdanost postojećih reaktora
Globalna flota nuklearnih reaktora zadržala je tokom 2025. visok stepen pouzdanosti, uz prosječan faktor iskorišćenja kapaciteta od 83,7 odsto. Time je nastavljen trend stabilno visokih rezultata koji traje od 2000. godine.
Nuklearna energija danas obezbjeđuje oko 9 odsto ukupne svjetske proizvodnje električne energije. U 31 državi radi približno 440 reaktora, koji zajedno proizvode više od petine električne energije sa niskim emisijama ugljenika. Rast je predvodila Azija, dok je proizvodnja u Sjevernoj i Južnoj Americi i Africi ostala uglavnom stabilna, a u zapadnoj i centralnoj Evropi zabilježila pad nakon zatvaranja pojedinih reaktora.
U Izvještaju se procjenjuje da je nuklearna proizvodnja od 1970. godine omogućila da se izbjegne emisija 43,6 milijardi tona ugljen-dioksida u poređenju sa proizvodnjom električne energije iz gasa, odnosno 97,2 milijarde tona u odnosu na elektrane na ugalj.
Projekcija premašuje cilj utrostručenja
WNA procjenjuje da bi globalni nuklearni kapacitet do 2050. mogao dostići 1.457 GWe. Za ostvarenje takvog scenarija potrebno je da države ispune svoje ciljeve, da identifikovani projekti budu realizovani i da postojeća postrojenja nastave da rade. Ukoliko se ti uslovi ispune, cilj utrostručenja svjetskih nuklearnih kapaciteta bio bi premašen za više od 200 GWe. Riječ je o cilju koji je, počev od klimatske konferencije COP28, podržalo 38 država.
Od projektovanog ukupnog kapaciteta, 1.303 GWe nalazilo bi se u zemljama koje već koriste nuklearnu energiju. Države koje tek planiraju ulazak u ovu oblast mogle bi do sredine vijeka zajedno raspolagati sa 154 GWe.
Razvojni planovi postaju konkretniji i sve veći broj reaktora prelazi iz kategorije mogućih projekata u fazu izgradnje. Tokom 2025. počela je gradnja 11 reaktora, 9 u Kini i 2 u Rusiji, čime je ukupni kapacitet nuklearnih postrojenja u izgradnji povećan na 82 GWe. Zbirni kapacitet planiranih, predloženih i potencijalnih projekata porastao je na 416 GWe, pa se postepeno smanjuje razlika između konkretnih projekata i ciljeva koje su objavile vlade.
Ipak, između političkih ciljeva i projekata spremnih za realizaciju i dalje postoji znatan prostor. Više od 550 GWe kapaciteta potrebnog za ostvarivanje objavljenih nacionalnih ciljeva još nije obuhvaćeno projektima koji su u izgradnji, planirani ili zvanično predloženi.
Ambicije pretvoriti u kontinuiranu izgradnju
Prema ocjeni WNA, politička podrška nuklearnoj energiji, institucionalni kapaciteti i spremnost infrastrukture napreduju u brojnim državama. Međutim, poslije perioda postavljanja sve ambicioznijih ciljeva, glavni zadatak sada je njihovo sprovođenje.
Generalna direktorica Udruženja dr Sama Bilbao y León, komentarišući nalaze uoči Svjetskog nuklearnog simpozijuma u Londonu, kazala je da nuklearna energetika prolazi kroz izuzetan trenutak, obilježen rekordnom proizvodnjom i veoma visokim budućim ambicijama.
„Vlade su jasne: potrebno im je znatno više nuklearne energije kako bi odgovorile na međusobno povezane izazove energetske bezbjednosti, pristupačnosti energije, konkurentnosti i ostvarivanja klimatskih ciljeva“, navela je Bilbao y León.
Ona je upozorila da same ambicije neće obezbijediti čistu energiju dostupnu 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici. Zbog toga je, kako je kazala, potrebno u potpunosti koristiti postojeće reaktore, završiti one koji su već u izgradnji, iskoristiti stečena znanja i sposobnosti, posvetiti se narednim projektima i preći sa pojedinačnih poduhvata na kontinuirane programe izgradnje.
Izvještaj zato donosi preporuke za vlade, regulatorna tijela, finansijski sektor i nuklearnu industriju. One obuhvataju uspostavljanje dugoročnih politika i stabilnih investicionih okvira, pojednostavljivanje regulatornih postupaka, jačanje lanaca snabdijevanja i razvoj stručne radne snage.
Posebna pažnja posvećena je postojećim nuklearnim postrojenjima. Očuvanje njihovog rada i produženje radnog vijeka u Izvještaju se izdvajaju kao jedan od najbržih i finansijski najefikasnijih načina da se obezbijedi električna energija sa niskim emisijama, dok se istovremeno razvijaju novi projekti.
Do kraja ove decenije, zaključuje WNA, nacionalne ambicije moraće da budu pretvorene u vjerodostojan niz projekata. Za njihovu realizaciju neće biti dovoljne samo političke odluke, već i spremne institucije, ulaganja, stručni kadar i industrijski kapaciteti.
J.M.
Naslovna fotografija: US Nuclear Regulatory Commission/Wikimedia Commons
