Organski otpad iz proizvodnje vina zaslužuje pažnju i saradnju više institucija, jer je to neprocjenjiv resurs, a koristi od njegovog ponovnog korišćenja su višestruke. Upotreba biootpada u proizvodnji grožđa i vina je moguća, poručeno je sa konferencije o ovoj temi pod nazivom Održivost u proizvodnji grožđa i vina u regionu Tikveša, koja je održana u Skoplju, u okviru Evropske nedjelje za Smanjenje otpada.
Konferencija je okupila javne institucije, privatni sektor i akademsku zajednicu koja posluje u sektoru vinarstva i vinogradarstva.
Upravljanje organskim otpadom
Događaj, organizovan u saradnji sa njemačkom Vladom i makedonskim i nemačkim proizvođačima vina, propraćen je sajmom domaćih proizvoda od ponovo korišćenih materijala, uključujući biootpad. Cilj konferencije je da predstavi glavne rezultate projekata Razvoj sistema upravljanja organskim otpadom iz proizvodnje grožđa i vina u Tikveškom kraju i Geografske oznake za proizvodnju vina.
Državni sekretar, Daniela Irotova Lazareva, izjavila je da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pozdravlja ove inicijative i da je zahvalno nemačkoj saradnji na doprinosu u ovom sektoru.
-Podaci govore da je godišnja potrošnja đubriva u našoj zemlji 55.000 tona, a procjene su da samo komina iz tikveškog kraja ima potencijal da proizvede 18.000 tona đubriva. Brojke dokazuju koliko je razvoj praksi značajan u našoj zemlji, kao zemlji koja je deo Zelene agende – izjavila je Irotova.
Neprocjenjiv resurs
Kako je naglasila, organski otpad iz proizvodnje vina zaslužuje pažnju i saradnju više institucija, jer je organski otpad neprocjenjiv resurs, a koristi od njegove ponovne upotrebe su višestruke.
Ambasadorka SR Nemačke u Republici Sjevernoj Makedoniji, Petra Dreksler, istakla je da je ovogodišnja Evropska nedjelja smanjenja otpada fokusirana na rasipanje hrane, a njen uspjeh zavisi od sektora poljoprivrede i hrane, koji zauzvrat igra važnu ulogu u otporu i ublažavanje posledica klimatskih promjena.
-Na desetom sastanku u okviru Samita Berlinskog procesa, ovaj sektor je istaknut kao važna oblast za saradnju u pravcu evropskih integracija regiona. U Berlinu smo ponovo potvrdili našu posvećenost prilagođavanju poljoprivrednog zakonodavstva do 2030. godine, kao i razvoju i implementaciji Nacionalnog plana adaptacije, koji uključuje sektor poljoprivrede – rekla je Petra Dreksler.
Njemačka i Sjeverna Makedonija već duže vreme sarađuju u sektoru vinogradarstva i vina, upravo zato što, kako je rečeno, veruju da ovaj sektor ima mnogo mogućnosti za razvoj dobrih praksi koje se dalje mogu primijeniti u drugim sektorima.
Cirkularna ekonomija
-Geografske oznake i izgradnja brendova u proizvodnji vina je samo jedan od načina da se promoviše vino iz različitih makedonskih regiona, odnosno lokalne proizvodnje, dok otpad kao tema utiče na sve nas, a napori da se ovaj problem reši uspješno se sprovode u sektoru vinarstva i vinogradarstva – istakao je David Oberhuber, direktor GIZ-a Sjeverna Makedonija.
Druga panel diskusija na temu Održivost i kvalitet u proizvodnji vina posvećena je značaju održive prakse proizvodnje grožđa i vina, kao preduslova za proizvodnju kvalitetnog grožđa, a samim tim i kvalitetnog vina.
Pored toga, razgovaralo se o mogućnostima kojima geografske oznake dodaju vrednost i ističu specifičnosti domaćih vina.
Izvor: energija balkana
Izvor naslovne fotografije: gospodarski.hr