Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Novi projekti iz oblasti energetike u Crnoj Gori usmjereni na obnovljive izvore energije

Ministarstvo kapitalnih investicija saopštilo je da ne očekuju da će eventualni pronalazak nafte i gasa negativno uticati na zelenu energetsku tranziciju. Navode da pored finansijskih, kao benefite projekta bušenja podmorja vide razvoj čitave nove grane industrije, što će dovesti do školovanja mladih ljudi, razmjene znanja i iskustava sa drugim državama, uvođenja novih tehnologija i što će dati podršku zelenoj energetskoj transformaciji.

Crna Gora je izuzetno posvećena zelenoj energetskoj tranziciji, i svi novi projekti iz oblasti energetike su usmjereni na tranziciju ka obnovljivim izvorima energije, kratkoročno i dugoročno. Najveću prepreku predstavlja prostorni plan i ekološke studije koje su od strane prethodnih resornih ministarstava bile potpuno zapostavljene, a registrovane su i koruptivne radnje koje su investitore uvodile u probleme realizacije dinamike projekata tako da smo sa te strane u prilično nezavidnoj situaciji, saopšteno je Ecoportalu iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Kako su kazali, planiraju da maksimalno iskoriste obnovljive izvore energije. Od većih infrastrukturnih projekata, koje planiraju u ovoj oblasti su HE Komarnica, VE Gvozd i SE Briska Gora.

Hidroelektrana Komarnica

-Za HE Komarnica su izdati urbanističko tehnički uslovi, izrađen je dio idejnog Projekta (optimizacione analize). U toku je izrada II dijela idejnog projekta zajedno sa Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu i Studijom opravdanosti. Ministarstvo ekonomije je 29. avgusta 2020. godine izdalo Elektroprivredi Crne Gore ,,Koncesioni akt za projekat hidroelektrane Komarnica sa Izvještajem sa javne rasprave i Nacrtom ugovora o koncesiji za korišćenje prirodnih bogatstava, radi izgradnje, održavanja i korišćenja energetskog objekta hidroelektrane Komarnica u cilju proizvodnje električne energije”, koji je prethodno usvojen od strane Vlade Crne Gore. Nakon završetka svih aktivnosti na izradi i usvajanju drugog dijela Idejnog projekta planirano je da se počnu aktivnosti vezane za odabir izvođača radova na izgradnji HE Komarnica, uz prethodno sagledavanje i definisanje odgovarajuće strukture realizacije projekta – ističu iz ministarstva.

Projekat izgradnje hidroelektrane Komarnica nalazi se na ažuriranoj jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata koju je usvojila Nacionalna investiciona komisija. 

-U oblasti energetike, u okviru tzv. Flagship-a 4 – RENEWABLE ENERGY, Evropska komisija je identifikovala četiri konkretna projekta koja će biti podržana, među kojima je i projekat izgradnje HE Komarnica – dodaju iz ministarstva.

Solarna elektrana Briska Gora

Izgradnja solarne elektrane Briska Gora planirana je po fazama.

-U prvoj fazi instalisana snaga postrojenja iznosi 50 MW (megavata), očekivane godišnje proizvodnje oko 90 GWh. Rok za izgradnju prve faze je 18 mjeseci. Druga faza je izgradnja preostalog dijela od 200 MW do ukupno planirane instalisane snage solarne elektrane 250 MW, očekivane godišnje proizvodnje oko 360 GWh (gigavat-časova) – dodaju iz ministarstva.

Krajem 2018. godine između članica konzorcijuma (Fortum i EPCG) i Države Crne Gore potpisan je Ugovor o zakupu zemljišta. Ugovorom su predviđeni odgovarajući preduslovi za njegovo stupanje na snagu. 

-Javna rasprava vezana za izmjene i dopune PUP-a Ulcinj, u dijelu koji je definisao priključak faze I na prenosnu mrežu, je održana u Ulcinju 12. juna prošle godine. Na sjednici Vlade Crne Gore od 1. oktobra 2020. godine donešena je Odluka o donošenju izmjena i dopuna PUP-a Ulcinj. Za fazu II i njen priključak potrebno je u narednom periodu definisati način priključenja – pojašnjavaju iz ministarstva.

Vjetroelektrana Gvozd

Projektne aktivnosti na izgradnji VE Gvozd ukupne instalisane snage 54,6 MW i očekivane godišnje proizvodnje od oko 150 GWh podrazumijevaju faznu izgradnju.

Agencija za zaštitu prirode i životne sredine je 3.jula 2019. godine izdala saglasnost na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje VE Gvozd. 

-Za potrebe razvoja projekta, tehnički konsultant FICHTNER GmbH je izradio Studiju procjene vjetro resursa i energetskog potencijala – januar 2019. (sa ciljem da se na osnovu analize vjetro resursa obavi procjena adekvatnosti upotrebe različitih modela vjetrogeneratora kao i proračuna količine električne energije koju je moguće proizvesti) i Studiju tržišta i poslovnog modela za VE Gvozd – mart 2019. (sa ciljem da se odredi poslovna pozicija VE Gvozd u odnosu na sadašnje i očekivano buduće tržišno okruženje i da se izvrši procjena finansijske održivosti projekta). Na osnovu idejnog rješenja, u julu 2018. godine, izrađena je Lokalna studija lokacije na osnovu koje je izmijenjen Prostorni plan Opštine Nikšić i na osnovu koje su izdati urbanističko-tehnički uslovi od strane nadležnog ministarstva – navodi se u odgovorima dostavljenim Ecoportalu.

Iz ministartsva ističu da je jedno od najkompleksnijih pitanja projekta izgradnje VE Gvozd definisanje priključenja na prenosni sistem Crne Gore. 

– Crnogorski elektroprenosni sistem izdao je saglasnost za priključenje VE Gvozd. Dobijanje uslova za priključenje je omogućilo dalji nastavak projektnih aktivnosti. Tokom juna i jula 2020. godine izvedena su detaljna geološka istraživanja na lokacijama budućih vjetrogeneratora, na lokacijama TS Gvozd i TS Krnovo, kao i detaljna laboratorijska istraživanja. Elaborati o geološkim istražnim radovima su urađeni.  U toku je rješavanje imovinsko-pravnih pitanja. U zavisnosti od dinamike rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, a na osnovu izrađenog idejnog projekta, stvoriće se tehnički uslovi za dobijanje potrebnih građevinskih dozvola u 2021. godini – navode iz ministarstva.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je Elektroprivredi Crne Gore izdala Mandate Letter 26. novembra 2020. godine za finansiranje projekta izgradnje vjetroelektrane Gvozd. U skladu sa dobijenom ponudom, planirano je finansiranje projekta u potpunosti iz kreditnih sredstava, uz povoljne komercijalne uslove koji su prilagodjeni ovom projektu. 

-Tenderi za nabavku vjetroagregata, izvođenje građevinskih radova, priključenje na prenosnu mrežu i izgradnju ostale infrastrukture biće sprovedeni u skladu sa pravilima EBRD-a. Rok izgradnje elektrane je 18 mjeseci – kažu iz ministrstva.

Kako dodaju, HE Komarnica, VE Gvozd i SE Briska Gora su za sada vrlo izvjesni, ali postoji interesovanje privatnih investitora za još neke projekte kao što je VE Brajići.

Problem TE ,,Pljevlja”

Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić je 27. marta 2018.  sa njemačkom kompanijom Steag Energy Services Gmbh potpisala Ugovor o izradi Idejnog projekta i Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja – Blok I. 

-Nakon sprovedenog tenderskog postupka i pregleda, ocjene i vrednovanja ponuda, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, donešena je 07. novembra 2019. godine Odluka o izboru najpovoljnije ponude, prema kojoj je konzorcijum koji predvodi kompanija Dongfang Electric Corporation iz NR Kine izabran kao prvorangirani ponuđač. Usljed krize izazvane pandemijom COVID-19, kao i epidemiološke situacije u NR Kini i Crnoj Gori, Ugovor o izvođenju radova na ekološkoj rekonstrukciji termoelektrane Pljevlja – Blok I potpisan je  10. juna 2020. godine. U skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu pripremljen je Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu Projekta ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja – Blok I, na koji je 26. decembra 2019. godine Agencija za zaštitu prirode i životne sredine dala saglasnost. Prema informacijama dobijenim od EPCG o realizaciji dinamičkog plana ugradnje sistema za odsumporavanje, denitrifikaciju i unapređenje rada filterskog postrojenja, završetak aktivnosti vezanih za inženjering i izradu potrebne tehničke dokumentacije za ugradnju, kao i početak izvođenja radova, planiran je za proljeće 2021. godine, dok se puštanje u rad ovih sistema planira u periodu jun-jul 2022. godine – ističu iz ministarstva.

Oni su pojansili da će se realizacijom projekta ekološke rekonstrukcije unaprijediti rad TE Pljevlja – Blok I u pogledu poštovanja propisa i standarda EU iz oblasti zaštite životne sredine.

Istraživanje podmorja

Ministartsvo kapitalnih investicija, saopštilo je da ne očekuju da će eventualni pronalazak nafte i gasa negativno uticati na zelenu energetsku tranziciju.

-Naprotiv, očekujemo da će od prihoda koji će država ostvarivati eksploatacijom nafte i gasa (pod uslovima da oni zaista budu pronađeni), biti osnovan fond, čija će se sredstva koristiti za razvoj i unapređenje obnovljivih izvora energije odnosno za punu podršku zelenoj energetskoj transformaciji – ističu iz ministarstva.

Benefiti od nafte

Iz Ministasrtva kapitalnih investija navode da pored finansijskih, kao benefite projekta bušenja podmorja, vide razvoj čitave nove grane industrije.

-Ovo će dovesti do školovanja mladih ljudi, razmjene znanja i iskustava sa državama, uvođenja novih tehnologija, i kao što smo već spomenuli, podrške zelenoj energetskoj transformaciji – pojašnjavaju iz ministarstva.

Elektromobilnost u Crnoj Gori

U dogovoru sa stranim partnerima (UNDP) radi se na izgradnji infrastrukture za električna vozila, izrade mreže punionica i ukupnoj popularizaciji ovakvog vida transporta. 

-Vjerujemo da će do pune implementacije, odnosno značajnog korišćenja elektromobilnosti od strane građana i privrede doći u narednih nekoliko godina – ističu iz ministarstva.

M. Lazarević

Foto ilustracije: Onogost.me;PVportal,Unsplash

Pratite ECOPORTAL.ME na Instagramu

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

Nova tenderska komisija ocjenjivaće ponude pristigle za gradnju solarne elektrane na Briskoj gori

ECO MNE

U Rožajama će se graditi solarna elektrana od 5MW

ECO MNE

Litijum-jonske baterije glavno rješenje za skladištenje električne energije