Globalni elektroenergetski sistemi koji se oslanjaju na energiju sunca i vjetra više nijesu samo alternativa – oni postaju konkurentni, pouzdani i u mnogim slučajevima jeftiniji od tradicionalnih sistema zasnovanih na fosilnim gorivima. To je ključna poruka novog izvještaja Komisije za energetsku tranziciju (Energy Transitions Commission – ETC), globalne koalicije lidera posvećenih dostizanju neto nulte emisije do sredine ovog vijeka.
Pod naslovom „Transformacija elektroenergetskih sistema: Obezbjeđivanje konkurentne i otporne električne energije u sistemima sa visokim udjelom obnovljivih izvora“, izvještaj ukazuje na duboke promjene koje nas očekuju u narednim decenijama: svjetska potrošnja električne energije mogla bi da se utrostruči do 2050. godine, sa današnjih 30.000 TWh na čak 90.000 TWh – a većinu te potrebe, ističe ETC, pokriće novi kapaciteti iz solarnih i vjetroelektrana.
Iako će takvi sistemi zahtijevati promišljeno balansiranje i ulaganja u infrastrukturu, već sada je tehnički izvodljivo da sistemi sa dominantnim udjelom energije sunca i vjetra budu stabilni i otporni, pod uslovom da integrišu odgovarajuće tehnologije skladištenja energije, fleksibilne mreže i pametno upravljanje potrošnjom. Štaviše, ovi sistemi nijesu ni najmanje skloniji nestancima struje od onih koji se oslanjaju na termoelektrane.
Zemlje koje se nalaze u tzv. „pojasu sunca“ – poput Indije, Meksika i velikog dijela Afrike – u posebno su povoljnoj poziciji. Zahvaljujući obilju sunčeve energije, ove zemlje mogu da razviju energetske sisteme čiji će troškovi do 2050. godine pasti ispod 30–37 eura po megavat-satu, što je upola jeftinije od trenutnih cijena. Njihovi izazovi uglavnom se svode na balansiranje između dnevne i noćne proizvodnje – izazov koji je moguće savladati uz baterijska skladišta i pametnu potrošnju.
S druge strane, zemlje koje se nalaze u „pojasu vjetra“, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka ili Kanada, suočavaju se sa većim troškovima balansiranja zbog promjenljive prirode vjetra. Ipak, i one mogu uspostaviti stabilne i pristupačne energetske sisteme zahvaljujući inteligentnim politikama, razvoju inovativnih rješenja i modernizaciji mreža. Predviđa se da će cijene u ovim zemljama u budućnosti biti približno jednake današnjim i znatno niže od cijena proizvodnje iz fosilnih goriva.
Poseban potencijal leži u fleksibilnosti potražnje. Prema izvještaju, do 30% ukupne svjetske potrošnje električne energije može biti vremenski prilagođeno – odnosno pomjereno na period kada je proizvodnja najpovoljnija – zahvaljujući dinamičkom određivanju cijena i upotrebi pametnih tehnologija za upravljanje potrošnjom.
Uprkos očekivanom porastu potražnje, troškovi elektroenergetske mreže po kilovat-satu mogu ostati stabilni. Da bi se to postiglo, globalna dužina mreže moraće da se više nego udvostruči, dostižući između 150 i 200 miliona kilometara do 2050. godine. Godišnja ulaganja u mrežnu infrastrukturu mogla bi da porastu sa sadašnjih oko 340 milijardi eura, do vrhunca od čak 800 milijardi eura tokom 2030-ih.
Ipak, oko 35% troškova širenja mreže – što bi u Evropi iznosilo više od 1,2 biliona eura – može se izbjeći kroz upotrebu inovativnih mrežnih tehnologija i optimizaciju postojećih resursa.
Izvještaj upozorava da će završna faza dekarbonizacije – tzv. “posljednja milja” – biti najskuplja, naročito za zemlje koje zahtijevaju balansiranje energije u trajanju više sezona. Nakon što zemlje dostignu vrlo niske nivoe emisija ugljen-dioksida (npr. ispod 50g CO₂ po kilovat-satu), veći efekat može se postići širenjem elektrifikacije u drugim sektorima (saobraćaj, grijanje, industrija), nego forsiranjem daljeg smanjenja emisija u elektroenergetskom sektoru po svaku cijenu.
Da bi se iskoristio puni potencijal obnovljivih izvora energije, neophodna je jasna vizija i odlučna akcija. ETC poziva kreatore politika, elektroenergetske kompanije i finansijske institucije da:
- ubrzaju reforme tržišta električne energije kako bi se sve tehnologije našle na ravnopravnom terenu;
- modernizuju mreže pomoću savremenih tehnologija;
- razvijaju strategije za otpornu i održivu snabdijevačku infrastrukturu;
- i aktivno uključuju krajnje korisnike u energetski sistem budućnosti.
Jer, kako zaključuje izvještaj – transformacija nije samo moguća, već je očigledno – neizbježna. A svijet u kojem čista, stabilna i pristupačna energija pokreće sve aspekte života nalazi se na dohvat ruke.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Freepik
