Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera održalo je Javnu raspravu o Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promjene (NAP).
Tamara Brajović, generalna direktorica Direktorata za klimatske promjene i zaštitu prirode, istakla je važnost Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promjene kazavši da se bez njegove primjene, odnosno zaključaka koje daje i mjera koje definiše, ne može jasno definisati put ka postizanju cilja smanjenja 55% emisija CO2 do 2030. godine.
Borko Vulikić, UNDP, kazao je da NAP definiše dizajn čitavog procesa pomenutog prilagođavanja. Kako bi obezbjedili adekvatno implementiranje datog procesa, važno je osigurati da ovaj dokument iz trenutne verzije evoluira kroz vrijeme u „živi“ dokument koji će se prilagođavati potrebama Crne Gore i koji će, istovremeno, jačati kapacitete naše države na polju prilagođavanja na klimatske promjene. Kazao je da je izrada samog dokumenta, zadnjih par godina, bila intenzivan proces sa dosta komunikacije, razmjene informacija i saradnje između relevantnih institucija.
Daliborka Pejović, konsultantkinja, istakla je da NAP dokument treba da predstavlja obrazac za izradu dokumenata ovog tipa jer sadrži okvir u kom treba da se kreće, dobru politiku i dobra istraživanja, institucionalni okvir i dodala da je neophodno obezbijediti primjenu navedenih smjernica.
Tamara Brajović je saopštila da predmetni proces predstavlja odgovornost svih nas kao i da je neophodno osmisliti komunikacionu strategiju kojom bi se ova tema približila različitim ciljnim grupama.
Đorđije Vulikić, CBIT, kazao je da je od starta počela zajednička saradnja na polju izrade dokumenta i da upravo gdje NAP staje CBIT nastavlja, ukazavši na to da im je data odlična startna pozicija za dalju razradu. Takođe, saopštio je i da je sada u Zakonu ključni član koji formalizuje doprinos radnih grupa u samoj procjeni i kasnije reviziji NAP-a, takođe, postignuto je i to da rad više ne zavisi od ograničavajućih faktora kao npr. od političkih promjena jer se dešavalo da promjenom Vlade prethodni Savjet prestaje da važi što uslovljava donošenje novih odluka i sl., što predstavlja problem za
Nikola Tomašević, sekretar Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kazao je da smo, iako mala država, jednako kao svi drugi ranjivi na klimatske promjene i dodao da smo u velikoj mjeri uslovljeni budućim kretanjima i promjenama koje se dešavaju ili će se tek dešavati. NAP je rađen vrlo studiozno i analitički, obiluje velikim brojem podataka i predikcija, ali je kao dokument vrlo jasan i razumljiv kako za stručnjake tako i za laičku javnost.
Poseban kvalitet, kako je istakao, ogleda se u tome što građani i građanke mogu jasno vidjeti što ih očekuje u narednom periodu, kao i kako će se prilagoditi privreda i razvijati pojedine sektorske politike.
-U dokumentu su posebno tretirani najranjiviji sektori: poljoprivreda, sektor voda, zdravstvo i turizam. Takođe, on je istakao i važnost činjenice da je u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Ministarstvo započelo implementaciju projekta “Jačanje kapaciteta Crne Gore u oblasti integrisanja rizika od klimatskih promjena u proces planiranja i pripreme Nacionalnog plana prilagođavanja na klimatske promjene”, koji finansira Zeleni klimatski fond (GCF).Usvajanje Nacrta plana planirano je za III kvartal ove godine. Sam proces izrade i razvoja NAP-a ima za cilj da učini ljude, mjesta, ekosisteme i ekonomiju otpornijima na uticaje klimatskih promjena – istakao je on.
Ben Andrews, UNDP, saopštio je da je neophodno raditi na podizanju svijesti građana o klimatskim promjenama, ukazati na probleme koje one uzrokuju i pronaći rješenje. Pored toga što je u proteklih par godina po pitanju klimatskih promjena bilo angažovano više službenika iz različitih sektora, potrebno je uključiti i ostale zainteresovane strane koje bi imale udjela u ovome.
Marija Vugdelić, NAP tim, GEF 7, istakla je da je specifičnost NAP-a ta što on zapravo predstavlja proces i da je u okviru njega izrađena „mapa“ prvih koraka. NAP se mora svake dvije godine revidirati kako bi se vidjelo šta je urađeno, sprovodile neophodne izmjene i pratile stvari sa terena.
Prir. M.V.
