Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Neočekivana posjeta – poslije 34 godine šareni tvor primijećen u Plavu

U jeku pandemije COVID-19 2020. godine, kada je usljed obaveznog karantina kretanje ljudi bilo ograničeno, lokalno stanovništvo Plava primijetilo je najugorženiju vrstu iz porodice kuna, šarenog tvora (Vormela peregusna). Šareni tvor je mali karnivor iz porodice kunica koji je rasprostranjen od zapadnog dijela jugoistočne Evrope, preko Kavkaza, Bliskog istoka, centralne Azije do sjeverne Kine i Mongolije na istoku. Crna Gora se smatra sada najzapadnijom tačkom njegovog rasprostranjenja.

Biološkinje, Belma Šestović i Marina Radonjić iz NVO Wildlife Montenegro, objasnile su za Ecoportal kako su radile istraživanje o pisustvu ove životinje u Crnoj Gori.

Istraživanja

-Naš rad na istraživanju prisustva šarenog tvora u Crnoj Gori započet je još 2018. godine. Tada smo, zahvaljujući dobroj saradnji sa lokalnim stanovništvom, dobili informaciju da postoji jedna čudna životinja koju nikad ranije nijesu vidjeli. Kasnije, tokom 2020. godine dobili smo fotografije i video snimke, takođe od lokalnog stanovništva da su primijetili vrstu na nekolike lokacije oko njihovih imanja. Na tim lokacijama postavljene su foto-zamke, a istraživanja i dalje traju – kazala je Šestović.

Odgovarajući na pitanje na kojim lokacijama i kada je posljednji put u Crnoj Gori primijećen šareni tvor, ona je saopštila da jedini čvrsti dokazi (fotografije i video zapisi) koje imju o prisustvu ove vrste su vezani za Opštinu Plav. 

U prošlosti postoje zapisi koji govore da je ova vrsta viđena na jugu Crne Gore (1966. i 1986. godine) i to u tipovima staništa koja nisu tipična za nju, a kako je u pitanju bila i samo opservacija ne možemo tvrditi da ona stvarno i nastanjena tamo. Analizom tipova staništa, ali i njenog prisustva u južnom dijelu Srbije može se očekivati i u pograničnom dijelu Bijelog Polja, gdje smo i sprovodili istraživanja, ali još uvijek nema čvrstih dokaza o prisutnosti ove vrste – pojasnila je Šestović.

Kako je kazala, nemaju jasne informacije čime se šareni tvor hrani na teritoriji Crne Gore na lokacijama gdje je registrovan.

-Ono što se u nauci do sada zna vezano za ishranu ove vrste u drugim državama, to je da je vrsta opisana kao specijalizovani predator podzemnim glodarima, kao što su evropska podzemna vjeverica koje u Crnoj Gori nema ili slijepo kuče koje je kod nas na sjeveroistoku zemlje rijetkost – navela je ona.

Zakonodavtsvo i šareni tvor

Nacionalno zakonodavstvo, kako je dodala, ne prepoznaje ovu vrstu, budući da nismo bili sigurni da li ona uopšte naseljava teritoriju Crne Gore. 

-Vrsta se nalazi na aneksima II i IV Direktive o staništima, a na IUCN crvenoj listi označena je kao ranjiva. Ovo nedavno otkriće šarenog tvora u Crnoj Gori, zahtijeva dugoročna istraživanja o rasprostranjenju ove vrste, kako u opštini Plav, tako i u državi u cjelini. Jednako je važno podsticati i podsjećati donosioce odluka da obezbijede neophodnu pravnu zaštitu vrste, pošto je trenutno nema – pojašnjavaju Šestović i Radonjić.

Iako se, kako kaže Radonjić, šareni tvor smatra za najugroženiju vrstu iz porodice kuna na Balkanu, još uvijek nema dovoljno informacija o brojnosti populacije na regionalnom nivou. 

Interesovanje za ovu vrstu od strane naučnika počinje od 1960. godine, pa traje sve do danas. Za sada imamo samo dokaze da je prisutna u Crnoj Gori. Za detaljniju brojnost i distribuciju u Crnoj Gori, biće potrebne godine istraživanja – navodi ona.

Odgovarajući na pitanje da li u narodu postoji stigma da su šareni tvorovi štetni za bašte, poljoprivredna zemljišta, te i da su iz tog razloga ugroženi od strane čovjeka, Šestović kaže da je poznato da su intenzivne poljoprivredne aktivnosti sigurna prijetnja po ovu vrstu. 

-Mislimo na to da se sve više stepskih i polustepskih staništa danas pretvara u područja gdje je zastupljena intenzivna poljoprivreda. Upravo te stepe i polustepe su staništa ove vrste. Podatke koje imamo sa Balkana su veoma šture, ali se smatra da šareni tvor na Balkanu nastanjuje malo specifičnija staništa, kao što su poljoprivredna područja sa visokim procentom prirodnih elemenata – objašnjava ona.

Kako navodi, ova vrsta, život provodi pod zemljom hraneći se glodarima ispod zemlje.

-Ova životinja se može smatrati saborcem poljoprivrednika i indikatorom, pa je stigmatizacija u bilo kojem smislu neopravdana – pojašnjavaju Šestović i Radonjić.

Kako su pojasnile, da sada su publikovali istraživanja i nalaze kako bi upoznali naučnu javnost sa prisustvom ove vrste u Crnoj Gori. 

Akcioni plan zaštite

-Istraživanja će se svakako nastaviti dalje u cilju evidentiranja i preuzimanja daljih koraka. U ovom trenutku ne postoji akcioni plan zaštite ove vrste i to je svakako nešto na čemu će se u budućnosti raditi – navodi Šestović.

Šareni tvor, kako kaže, jako je prepoznatljiv po krznu – ima žućkasto krzno sa tamnim flekicama i bijelu masku na tamnom licu. 

-Zato se i zove šareni tvor i ne može se pomiješati sa običnim koji ima jednobojno krzno. Najveća prijetnja šarenom tvoru je gubitak prirodnih stepskih i pustinjskih staništa. Stepska staništa opadaju u Evropi zbog pretvaranja u kultivisana poljoprivredna zemljišta. Takođe, sekundarna trovanja rodenticidima mogu predstavljati prijetnju, kao što je i vjerovatno da će doći do smanjenja populacije ključnih vrsta plijena (određeni broj vrsta stepskih glodara opada u Evropi). Lov je možda značajan uzrok opadanja barem u Izraelu, a dešava se i da budu žrtve na saobraćajnim putevima. Što se tiče Crne Gore, on je prisutan na livadama koje se kose i koriste za ispašu stoke što je onako neobično i govori nam da još uvijek ne znamo sve o ovoj vrsti.

Divlji svijet i životna sredina

Prema divljem svijetu (flori i fauni), prirodi i životnoj sredini, kako navodi, moramo se ophoditi odgovorno i  čuvati to bogatstvo.

-Konkretno za ovu vrstu, najbolje bi bilo da svi zajedno ujedinimo snage u cilju njenog očuvanja u Crnoj Gori, a prvi korak je svakako da imamo informacije gdje je sve prisutna. Tom cilju mogu da doprinesu i pojedinci, ali i nadležne institucije – objasnila su naše sagovornice.

One su poručile i da ukoliko neko zapazi šarenog tvora, ali i bilo koju drugu vrstu divljeg sisara u svojoj okolini, može direktno da kontaktira nevladinu organizaciju Wildlife Montenegro putem društvenih mreža. 

-Osim toga, svako može da instalira besplatnu mobilnu aplikaciju iMammalia, da napravi svoj nalog, te i da unosi podatke. Na taj način, aplikacija nam pomaže da i olakšava istraživanja jer imamo uvid u rasprostranjenje vrsta u Crnoj Gori i da ukoliko primijetimo nešto interesantno idemo ciljano na ta područja – zaključile su naše sagovornice. 

M.L.

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

Čitajte još

ECO MNE

Neočekivana posjeta – poslije 34 godine šareni tvor primijećen u Plavu