Nema nove proizvodnje nafte, gasa niti uglja, ako svijet želi da dostigne nulte neto emisije do 2050. godine

Eksploatacija nafte i gasa iz novih naftnih polja, njihov razvoj, kao i gradnja novih termoelektrana na ugalj moraju biti zaustavljeni ove godine ukoliko svijet želi da ispuni cilj i ostvari nulte neto emisije do 2050. godine, saopštila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

Bez automobila na fosilna goriva

Agencija je u svom najoštrijem upozorenju do sada, pozvala da se stopira prodaja novih automobila na fosilna goriva poslije 2035. godine, a da se globalna ulaganja u energiju udvostruče sa više od dva biliona dolara godišnje (1,63 biliona eura) na vrijednost od pet biliona dolara (4,08 biliona eura). Takav rezultat ne bi predstavljao teret za ekonomiju, već bi donio neto korist.

Fatih Birol (Fatih Birol), izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku, ali i jedan od najistaknutijih svjetskih ekonomista u oblasti energetike, rekao je za Guardian: „Ako su vlade ozbiljne u svom odnosu prema klimatskoj krizi, od ove godine ne smije biti novih ulaganja u naftu, gas i ugalj”.

Kako je istakao, potrebno je donošenje novih, snažnijih politika vlada širom svijeta.

-Sve više zemalja se obavezuje na dostizanje nultih neto emisija, što je veoma dobro, ali uočavam ogroman, rastući jaz između retorike i stvarnosti – rekao je on.

Svega nekoliko država namjerava da zaustavi dalja istraživanja fosilnih goriva. Velika Britanija izdaje dozvole za nova naftna i gasna polja u Sjevernom moru, Kina gradi termoelektrane na ugalj, a naftne kompanije i dalje investiraju u novu proizvodnju.

Birol je rekao da bi vlade trebalo da preispitaju ovakve aktivnosti, ali i naveo da izvještaj agencije nema obavezujući karakter.

-Ako vlade planiraju nove investicije, to je njihova odluka. Ali, ako se vlade obavežu na postizanje nulte neto emisije, trebalo bi da razmotre kakve su implikacije tih odluka – dodao je Birol.

Međunardona agencija za energetiku prošlog mjeseca je upozorila da će emisije skočiti drugim po redu rekordnim rastom, uglavnom zahvaljujući ponovnom oživljavanju upotrebe uglja nakon prošlogodišnjih blokada.

-Obećanja koja su vlade dale uoči pregovora o klimatskim promjenama takođe su neadekvatna, i treba ih ojačati ako svijet želi da ograniči porast globalne temperature na 1,5°C iznad preindustrijskog nivoa – kaže Birol.

Ta granica, nakon koje, ukoliko se pređe, naučnici predviđaju strašne klimatske posljedice, glavni je cilj Pariškog sporazuma u kome se zahtijeva da emisija gasova staklene bašte bude prepolovljena ove decenije.

Izvještaj je otkrio da će ove mjere stvoriti 30 miliona novih radnih mjesta i dodati 0,4 procentna godišnje globalnom rastu BDP-a. 

Gubitak radnih mjesta

Birol je rekao da će oko 5 miliona radnih mjesta biti izgubljeno u sektorima kao što je ugalj, ali vlade mogu učiniti mnogo kako bi olakšale tranziciju.

– Tehnologija koja je u stanju da prepolovi emisije do 2030. već je dostupna, ali njen ubrzan razvoj i primjena se moraju nastaviti.  Ogroman dio posla se svakako može uraditi i sa postojećim tehnologijama – rekao je on.

Džon Keri (John Kerry), američki izaslanik o klimi, izazvao je kontroverzu kada je predložio da se smanjenje emisija CO2 na polovinu, a što je potrebno da bi se dostigle nulte neto emisije do 2050. godine, izvede pomoću novih tehnologija. Klimatski stručnjaci postaju sve zabrinutiji zbog toga što se pojedine nove kritike klimatskog djelovanja, poput knjige koju je nedavno objavio milijarder Bill Gates, previše fokusiraju na ideju da će futurističke tehnologije spasiti svijet od klimatskog haosa, umjesto da se fokusiraju na ono što se danas može učiniti. Budući da klima reaguje na kumulativne emisije, a ne na trenutne emisije, ako se smanjenje stope emisija ugljenika ostavi za budućnosti i ne sprovede u ovoj deceniji, biće prekasno da se ostane unutar granice od 1,5°C. 

Ključne nove tehnologije koje se trenutno razvijaju su: napredne baterije, posebno za upotrebu u električnim vozilima, vodonik i „hvatanje” i skladištenje ugljenika.

Ove tehnologije će biti neophodne imajući u vidu da je neke sektore posebno teško dekarbonizovati, poput proizvodnje čelika i cementa, vazduhoplovstva i brodarstva, kao i onih koji koriste teška drumska vozila.

Birol je rekao, da bi većina svjetske ekonomije mogla biti dekarbonizovana korištenjem pristupačnijih tehnologija, koje su već široko rasprostranjene, poput onih za korištenje solarne i energije vjetra.

Međunarodna agencija za energetiku postavila je 400 ciljeva koje vlade treba da postignu, uključujući postupno ukidanje novih automobila pogonjenih fosilnim gorivima od 2035. godine i dekarbonizaciju globalne proizvodnje električne energije do 2040. godine.

Takođe, analiza je uzela u obzir porast globalne populacije za oko 2 milijarde ljudi, kao i potrebu za snabdijevanjem dodatnih 785 miliona ljudi električnom energijom. To bi donijelo troškove u visini od 40 milijardi američkih dolara godišnje, odnosno 1% globalnih godišnjih investicija u energetskom sektoru, i smanjilo broj prijevremenih smrti uzrokovanih zagađenjem vazduha u zatvorenom prostoru za 2,5 miliona godišnje.

Prir. M.L.

Izvor: The Guardian

Foto ilustracije: Sumitomo Corporation,Popular mechanics,Foley & Lardner LLP

Čitajte još

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *