Nedostatak rijetkih metala utiče na sprovođenje zelene energetske tranzicije

Prelazak na zelenu energiju

Kako se države svijeta sve ozbiljnije zalažu za prelazak na zelenu energiju, potražnja za bakrom, litijumom, niklom, kobaltom i rijetkim metalima raste. 

Agencija je upozorila da su sve zemlje osjetljive na nestabilnost cijena i nestašicu ovih metala usljed toga što njihovi lanci snabdijevanja nisu transparentni, a rudarske kompanije se suočavaju sa strožim ekološkim i socijalnim standardima.

Ograničeni pristup poznatim nalazištima minerala je još jedan faktor rizika. Tri zemlje zajedno kontrolišu više od 75% svjetske proizvodnje litijuma, kobalta i rijetkih zemnih elemenata.

Demokratska Republika Kongo bila je odgovorna za 70% proizvodnje kobalta u 2019. godini, dok je Kina proizvela 60% rijetkih zemnih metala, pri čemu je rafinirala od 50 do 70% litijuma i kobalta, i čak 90% rijetkih zemnih elemenata. Australija je treća članica ove grupe.

Kobalt

U prošlosti je odgovor rudarskih kompanija na pojačanu potražnju podrazumijevao povećavanje sopstvenih ulaganja u nove projekte.

Prema Međunarodnoj energetskoj agenciji, u prosjeku je potrebno 16 godina od otkrivanja ležišta do početka proizvodnje u određenom rudniku. Ona je upozorila da su trenutne investicione strategije usmjerene na postepeno i nedovoljno djelovanje u cilju sprječavanja klimatskih promjena. 

Minerali su neophodni za tehnologije od kojih se očekuje da igraju vodeću ulogu u borbi protiv globalnog zagrijavanja.

Uloga rijetkih zemnih metala

Prosječnom električnom automobilu potrebno je šest puta više minerala nego konvencionalnom automobilu. Litijum, nikl, kobalt, mangan i grafit presudni su za izradu baterija.

Električnim mrežama potrebne su ogromne količine bakra i aluminijuma, dok se rijetki zemni elementi koriste u magnetima potrebnim za rad vjetroturbina.

Pariški sporazum

Za ispunjavanje ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma biće potreban „značajan” porast udjela čiste energije u ukupnoj proizvodnji i potrošnji energije, navodi Međunarodna energetska agencija.

Agencija procjenjuje da bi godišnja izgradnja vjetroagregata trebala biti trostruko uvećana do 2040. godine, a prodaja električnih automobila čak 25 puta tokom istog perioda. Postizanje nulte emisije do 2050. godine zahtijevalo bi još značajnija ulaganja.

Iz agencija su naglasili da je neophodno pojasniti sve segmente procesa energetske tranzicije, promovisati razvoj novih tehnologija i recikliranje, ali i unaprijediti ekološke, socijalne i upravljačke standarde.

Međunardona energetska agencija, koja savjetuje najbogatije zemlje svijeta i koja je osnovana nakon nestašice u snabdijevanju naftom 1970. godine, saopštila je da će isporuke minerala predstavljati izazov za energetsku bezbjednost 21. vijeka.

M.L.

Izvor: CNN Business

Foto ilustracija: ID4D,GreenFlux

Čitajte još

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *