Pandemije se najčešće posmatraju kroz prizmu onoga što dolazi nakon izbijanja krize: broj zaraženih, kapaciteti zdravstvenih sistema, razvoj vakcina i hitne mjere koje države pokušavaju da uvedu kako bi ograničile širenje bolesti. Međutim, jedna analiza objavljena u časopisu The Lancet upozorava da se mnogo manje pažnje posvećuje pitanju koje prethodi svemu tome: kako spriječiti da opasni patogeni uopšte pređu sa životinja na ljude.
Autori rada pozivaju vlade da prevenciju zoonotskog prelaska bolesti postave u samo središte globalne pripreme za buduće pandemije, upozoravajući da su međunarodni napori nakon pandemije COVID-19 uglavnom bili usmjereni na reagovanje nakon izbijanja problema, dok je ulaganje u sprječavanje samog nastanka novih epidemija ostalo znatno skromnije.
Prelazak patogena sa životinja na ljude, poznat kao spillover, stoji iza bolesti poput COVID-19, Ebola virusa i ptičjeg gripa. Naučnici podsjećaju da takvi događaji nisu slučajni niti izolovani. Oni su povezani sa degradacijom prirode, intenzivnim krčenjem šuma, širenjem poljoprivrede, trgovinom divljim životinjama i sve češćim kontaktom između ljudi, domaćih životinja i divljine.
Upravo zato autori rada insistiraju da je mnogo efikasnije i finansijski racionalnije smanjivati rizike na njihovom izvoru, nego čekati da se novi patogen već proširi među ljudima.
„Ovaj rad jasno pokazuje da prevencija pandemija mora početi mnogo prije nego što se otkrije prvi slučaj kod ljudi“, kazao je Chris Walzer, izvršni direktor za zdravlje u organizaciji Wildlife Conservation Society.
Kako navodi Walzer, naučna zajednica već raspolaže znanjem potrebnim za smanjenje rizika od pojave novih bolesti. To uključuje zaštitu ekosistema, strožu kontrolu trgovine divljim životinjama, ali i drugačiji odnos prema prostoru u kojem se prepliću priroda, stočarstvo i ljudske aktivnosti.
„Glavni izazov sada više nije nedostatak znanja, već politička volja i dugoročna ulaganja“, poručio je on.
Rad objavljen u The Lancetu posebno se osvrće na predstojeći Visoki sastanak Ujedinjenih Nacija o prevenciji, pripremljenosti i odgovoru na pandemije, koji će 2026. godine biti održan u sjedištu UN-a u Njujorku tokom sedmice Generalne skupštine na visokom nivou.
Na tom skupu okupiće se šefovi država i vlada kako bi definisali buduće globalne prioritete u oblasti javnog zdravlja, a autori rada smatraju da bi upravo taj sastanak mogao predstavljati važnu prekretnicu za usvajanje konkretnih međunarodnih obaveza u vezi sa prevencijom zoonotskih bolesti.
Posebna pažnja u radu posvećena je tropskim šumskim područjima poput Amazonskog basena. Tamo se, usljed ubrzanog krčenja šuma, širenja puteva i poljoprivrednih aktivnosti, povećava kontakt između ljudi i divljih životinja, čime raste i vjerovatnoća pojave novih bolesti.
To su područja u kojima Wildlife Conservation Society sarađuje sa lokalnim zajednicama i državnim institucijama na zaštiti ekosistema i smanjenju konflikata između ljudi i divljih životinja. Naučnici upozoravaju da se upravo na takvim mjestima već sada vide posljedice narušavanja prirodnih granica između ljudskih aktivnosti i divljine.
Autori rada zato pozivaju države da prevenciju zoonotskih bolesti uključe u nacionalne zdravstvene strategije, ojačaju saradnju između različitih sektora i ulažu u mjere koje smanjuju visokorizične kontakte između ljudi i životinja.
U fokusu je i koncept „One Health“ odnosno „Jedno zdravlje“, koji polazi od toga da su zdravlje ljudi, životinja i ekosistema neraskidivo povezani. Taj pristup podrazumijeva koordinisano djelovanje javnog zdravlja, zaštite prirode, poljoprivrede i finansijskog sektora, kako bi se djelovalo na uzroke nastanka bolesti, a ne samo na njihove posljedice.
Za Wildlife Conservation Society, organizaciju koja djeluje u više od 50 država i bavi se vezom između zdravlja divljih životinja, očuvanja prirode i dobrobiti ljudi, nalazi ovog rada dodatno potvrđuju potrebu da se rizik od budućih pandemija posmatra prije svega kao ekološko pitanje.
„Prečesto se priprema za pandemije svodi samo na odgovor na krizu“, upozorio je Walzer. „Ako ne budemo ulagali u prevenciju, smanjenje krčenja šuma, upravljanje trgovinom divljim životinjama i podršku zajednicama koje žive na prostoru kontakta ljudi i divljine, nastavićemo da prolazimo kroz isti ciklus krize i naknadnog reagovanja.“
Autori rada upozoravaju da bi bez ozbiljnog zaokreta ka prevenciji svijet mogao ostati ranjiv na nove pandemije čije bi posljedice mogle biti jednake ili čak teže od onih koje je izazvao COVID-19.
J.M.
Izvor: Wildlife Conservation Society (WCS)
Naslovna fotografija: Olaf Hajek
