Kompanija JBS, najveći svjetski proizvođač mesa i jedan od ključnih aktera industrijskog uzgoja životinja, početkom jula odustala je od cilja da do 2040. godine dostigne neto nultu emisiju gasova sa efektom staklene bašte u cjelokupnom poslovanju. Novi cilj kompanije više ne obuhvata emisije iz opsega 3, iako one čine između 90 i 97% njenog ukupnog emisijskog otiska.
Brazilska kompanija, čije je sjedište sada u Holandiji, obavezu dostizanja neto nulte emisije predstavila je 2021. godine kao jedan od centralnih elemenata svoje klimatske politike. Najava je bila propraćena velikim ambicijama i jasnim porukama o odgovornosti korporativnog sektora.
„Klimatske promjene predstavljaju veliki izazov našeg vremena i moramo hitno djelovati kako bismo se suprotstavili negativnim posljedicama globalnog zagrijavanja“, izjavio je tada Gilberto Tomazoni, globalni izvršni direktor JBS-a.
Takvim nastupom kompanija se pozicionirala kao predvodnik koji bi mogao podstaći i druge multinacionalne korporacije da preuzmu ozbiljnije klimatske obaveze. Najava je privukla veliku pažnju javnosti i donijela JBS-u pohvale, ali konkretni dokazi o načinu na koji će obećanje biti sprovedeno nisu predstavljeni.
Vodeća međunarodna organizacija za dobrobit životinja World Animal Protection navodi da je održala više sastanaka sa predstavnicima kompanije i u više navrata tražila klimatski akcioni plan i mapu puta do neto nulte emisije. Tražena dokumentacija, prema tvrdnjama organizacije, nikada nije dostavljena.
JBS je u početku najavljivao da će njegov klimatski cilj biti razmatran kroz inicijativu Science Based Targets Initiative, poznatu kao SBTi. Riječ je o okviru koji se često smatra zlatnim standardom za postavljanje klimatskih ciljeva zasnovanih na naučnim podacima. Potvrda SBTi-ja zbog toga ima veliki značaj za investitore, potrošače i druge zainteresovane strane koje žele da procijene vjerodostojnost ekoloških tvrdnji neke kompanije.
Međutim, SBTi je 2024. godine uklonio klimatsku obavezu JBS-a, nakon čega je kompanija saopštila da će nastaviti da ostvaruje svoje ciljeve izvan tog okvira.
„Iako ćemo, shodno tome, nastaviti da ostvarujemo svoje ekološke ciljeve izvan okvira SBTi-ja, ova promjena ne utiče na naše ciljeve smanjenja emisija“, poručili su tada iz JBS-a.
Već naredne godine uslijedila je izjava koja je otvorila dodatna pitanja o prirodi prvobitno preuzete obaveze. Jason Weller, globalni direktor kompanije za održivost, u januaru 2025. godine rekao je Reuters-u da „to nikada nije bilo obećanje da će JBS ovo ostvariti“.
Kompanija je kasnije pokušala da razjasni njegovu izjavu, tvrdeći da se njene klimatske ambicije nijesu promijenile i da je „svaka tvrdnja koja govori suprotno potpuno neistinita“. Ipak, konačno odustajanje od cilja neto nulte emisije pokazalo je da je prvobitna obaveza u međuvremenu suštinski izmijenjena.
World Animal Protection ocjenjuje da takva odluka nije iznenađujuća nakon višegodišnjeg izostanka jasnog plana, ali je smatra krajnje neodgovornom zbog veličine kompanije i njenog uticaja na klimu.
Globalni poljoprivredno-prehrambeni sistemi odgovorni su za približno 29,7% ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte, pri čemu industrijski, odnosno fabrički uzgoj životinja ima značajan udio. World Animal Protection ranije je izračunao da JBS samo kroz proizvodnju piletine i svinjetine godišnje izaziva emisije jednake onima koje bi proizvelo 14 miliona automobila na putevima.
Odluka kompanije dolazi u periodu u kojem su posljedice klimatskih promjena sve vidljivije. Zapadnu Evropu nedavno je pogodio treći toplotni talas ove godine. Ujedinjeno Kraljevstvo zabilježilo je najtopliji jun od početka mjerenja, dok su u julu temperature deset dana uzastopno dostizale ili prelazile 30 stepeni Celzijusa. Istovremeno su u Francuskoj i Španiji bjesnjeli šumski požari, a neuobičajeno visoke temperature širom regiona povezane su sa hiljadama prekomjernih smrtnih slučajeva.
Ekstremne vremenske pojave nijesu novost, posebno za zemlje globalnog juga, koje se već godinama suočavaju sa teškim toplotnim talasima i obilnim padavinama. Ono što izaziva sve veću zabrinutost jesu njihova učestalost, intenzitet i širenje na znatno veći broj područja tokom posljednjih decenija. Zbog toga World Animal Protection smatra da sada nije trenutak za ublažavanje klimatskih obaveza. Organizacija poziva vlade i industrije odgovorne za velike količine emisija da povećaju klimatske ambicije i djeluju prije nego što posljedice postanu još teže.
JBS svoj poslovni model opravdava potrebom da se obezbijedi dovoljno hrane za rastuće svjetsko stanovništvo. World Animal Protection, međutim, tvrdi da takav model dugoročno nanosi štetu planeti. Pored doprinosa klimatskoj krizi, fabrički uzgoj povezuje se sa držanjem miliona životinja u uslovima trajne patnje, uništavanjem staništa, gubitkom biodiverziteta i rastućom antimikrobnom rezistencijom.
Organizacija zbog toga upozorava da nastavak poslovanja po dosadašnjem modelu više nije održiva mogućnost. Prema njenoj ocjeni, prehrambenom sistemu potrebna je temeljna promjena – udaljavanje od industrijske proizvodnje koja stvara velike društvene i ekološke troškove i prelazak na pravednije, humanije i održivije načine proizvodnje hrane.
Takva promjena, kako zaključuju iz World Animal Protectiona, još je moguća, ali zahtijeva zajedničku viziju i usklađeno djelovanje u kojem će potrebe ljudi, dobrobit životinja i očuvanje planete imati podjednaku težinu.
J.M.
Naslovna fotografija: Unsplash
