Međuvladin panel za klimatske promjene, naučno tijelo koga su osnovale Ujedinjene nacije, objavilo je početkom mjeseca veliki novi izvještaj u kome se zaključuje da svijet ne može izbjeći određene razorne uticaje klimatskih promjena, ali da još uvijek postoji šansa da se spriječi veće uništenje.
Izvještaj, zasnovan na analizi više od 14.000 studija, najjasniji je naučni rezime o klimatskim promjenama do sada.
U izvještaju je navedeno kakva je klima bila u prošlosti, kakva je sada i kakva će biti u decenijama koje slijede. On pokazuje načine na koje ljudi mogu uticati na klimu u budućnosti, preduzimajući akcije u cilju smanjenja emisija ugljen-dioksida i drugih gasova koji zadržavaju toplotu.
Ljudski uticaj je nedvosmisleno zagrijao planetu
Ovaj izvještaj je šesta po redu naučna procjena o klimi od strane UN-ove grupe, a za razliku od prethodnih izvještaja, u ovome ne postoji sumnja u to ko ili šta je odgovoran za globalno zagrijavanje.
-Nedvosmisleno je pokazano da je ljudski uticaj doveo do zagrijavanja atmosfere, okeana i kopna – navodi se u izvještaju.
Povećanje ugljen-dioksida u atmosferi od 1750. godine može se direktno povezati sa ljudskim aktivnostima, posebno sa sagorijevanjem uglja, nafte i drugih fosilnih goriva u procesu industrijalizacije.
Koncentracija tih emisija vremenom se znatno povećala, te nastavlja sa rastom i danas, kako svijet postaje sve topliji. Posljedice toga osjećaju se u svim regionima svijeta.
Klimatske promjene i požari na svim meridijanima
Da je planeta pod uticajem klimatskih promjena pokazuju i nedavni požari u svijetu i kod nas.
Ovogodišnji požari već nadmašuju prošlogodišnju rekordnu sezonu u smislu ispuštanja ugljen-dioksida u atmosferu. Emisije nastale iz požara dvostruko su veće u odnosu na prosjek od 2003. do 2020. godine.
Sibir je poznat kao izuzetno hladno mesto. Međutim, od maja ove godine to baš i nije tako, naprotiv. Požari u Sibiru su toliko ekstremni da su poslali dim na Sjeverni pol, a očekuje se da će oblak dima stići u Kanadu najkasnije ove nedjelje.
Kopernik, Program Evropske unije za posmatranje Zemlje, prognozirao je da će oblak dima vjerovatno stići do Sjevernog pola u ponedjeljak, putujući više od 3.219 kilometara.
Satelitski snimci koje je snimila NASA potvrdili su tu prognozu, sa gustim dimom koji se kovitla usred oblaka iznad vrha svijeta. Ovo je prvi put da su oblaci dima sibirskih požara ikada stigli u region.
Sibirski požari
Očekuje se da će kasnije ove sedmice dim iz sibirskih požara nastaviti da putuje i da će stići do sjeverne Kanade gdje će zamračiti nebo i zagaditi vazduh. Djelovi Kanade već se bore sa požarima koji bjesne širom zemlje, od Britanske Kolumbije do Ontarija.
Veliki oblaci dima i magle posebno su zabrinjavajući, iz više razloga. U naseljenim područjima Arktika, naročito u blizini samih požara, oni dovode do ogromnih problema sa kvalitetom vazduha.
Požari su simptom klimatske krize. Zvaničnici su rekli da područje zahvaćeno požarom u Republici Saha u Sibiru doživljava neke od najsušnijih uslova u 150 godina.
Ugljen-dioksid koji je sadržan u šumama ranije se skladištio u drveću i zemljištu. Jednom kada se oslobođen u atmosferu, dodatno će doprinijeti zagrijavanju i povećati rizik od žestokih požara.
Stoga nikada nije bilo hitnije smanjiti emisiju ugljenika eliminacijom fosilnih goriva i zaštititi šume od ove vrste pakla.
Više od 1,5 miliona hektara zemlje do sada je sagorijelo u sibirskom regionu od početka ljeta usljed pojave više stotina požara izazvanih rekordno visokim temperaturama.
Pomenuti region je ovog ljeta u dužem vremenskom periodu bio izložen izuzetno toplim i suvim vremenskim prilikama, sa temperaturama koje su dostigle 39 stepeni Celzijusa i postavile rekord.
Dok neke požare izaziva grom, stručnjaci procjenjuju da ih u preko 70% slučajeva uzrokuju ljudi, počev od nemarnog bacanja cigareta do napuštene logorske vatre, iako postoje i drugi uzroci.
Zvaničnici su priznali problem i obećali pojačan nadzor, ali udaljena teritorija Rusije i regulatorne rupe otežavaju zaustavljanje ilegalnih aktivnosti.
U pogledu požara, prošli mjesec je označen kao najlošiji mjesec jul od 2003. godine kada se počelo sa satelitskim snimanjem. Djelovi Severne Amerike, Sibira, Afrike i južne Evrope nastavljaju da gore.
Podstaknuti ekstremnim vrućinama i dugotrajnom sušom, paljenjem šuma i travnjaka oslobođeno je 343 megatone tona ugljenika, za otprilike petinu više od prethodnog globalnog vrhunca za jul koji je postavljen 2014. godine.
Šumski požari praćeni toplotnim talasima
U zapadnoj Kanadi i SAD-u šumski požari praćeni su dugotrajnim i intenzivnim toplotnim talasima.
Globalni požar se širi na istočni i centralni Mediteran gdje se mnoge zemlje suočavaju sa neobično žestokim početkom sezone požara.
Prošle nedelje intenzitet toplote od požara u Turskoj bio je četiri puta veći od prethodnog dnevnog nacionalnog rekorda. Do sada je ove godine izgorjelo 128.000 hektara – osam puta više od prosjeka, prema Evropskom informacionom sistemu o šumskim požarima.
Isti skup podataka pokazuje da su se ugljenisane površine u Italiji povećale sa približne nule sredinom juna na skoro 80.000 hektara, četiri puta više od prosjeka 2008-2020. Na Kipru je povećanje osmostruko; u Grčkoj, dvostruko. Španija, Francuska, Albanija i Sjeverna Makedonija takođe bilježe više požara nego što je uobičajeno.
Karta aktivnih požara pokazala je da veliki dio regiona gori. Među najteže pogođenim zemljama bila je Italija, koja trpi drugu najgoru požarnu sezonu u istoriji, posebno na jugu.
U Pulji je šuma Difesa Grande u Gravini gorjela više od četiri dana, uništivši 200 hektara.
Kako se toplo vrijeme nastavlja, opasnosti se šire. Gotovo čitava južna Evropa pokrivena je upozorenjima o „veoma ekstremnom“ ili „ekstremnom“ riziku od požara. Veći dio regiona je takođe ugrožen sušom.
U mnogim djelovima svijeta sezona požara se još nije približila svom vrhuncu. To je posebno tačno u Južnoj Americi i Africi, koje doprinose daleko većem udjelu povezanih emisija ugljenika od Evrope.
Požari u Crnoj Gori
Veliki požari zahvatili su nedavno i centralno i sjeverno područje Crne Gore. Krajem jula, u požaru su uništena ,,pluća Podgorice” – brdo Gorica. Tada je izgorjela velika površina zelenila, drveća i niskog rastinja. Takođe, gorjelo je u Pljevljima na planini Bunetina i u Baru u naselju Mrkojevići. Požar se sa planine Bunetina proširio i na dio Nacionalnog parka Durmitor na Žabljaku. Zbog velikih požara Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorilo je građane da se uzdrže od paljenja vatre na otvorenom.
Prir. M.L.
Izvor: Gizmodo, Guardian, Edhec
