Siromašnije države u narednim decenijama suočiće se sa znatno većim brojem smrtnih slučajeva usljed ekstremnih vrućina nego bogatije zemlje, upozorava analiza organizacije Climate Impact Lab, koja pokazuje da će rast globalnih temperatura nesrazmjerno pogoditi one koji imaju najmanje kapaciteta da se prilagode.
Toplotni talasi već danas predstavljaju najsmrtonosniji oblik ekstremnih vremenskih pojava. Procjenjuje se da je u periodu 2000 – 2019. svake godine oko 489.000 ljudi širom svijeta umiralo zbog ekstremnih vrućina. Gotovo polovina tih smrtnih slučajeva zabilježena je u Aziji, regionu koji je najčešće pogođen vremenskim i klimatskim katastrofama, dok je više od trećine zabilježeno u Evropi, koja se zagrijava brže od bilo kog drugog kontinenta. Na evropskom prostoru, smrtnost povezana sa vrućinama porasla je za oko 30% u posljednje dvije decenije.
Ipak, pomenuta studija ukazuje da će najveći porast broja smrtnih slučajeva tek uslijediti u zemljama sa niskim prihodima, koje imaju najmanje resursa da odgovore na posljedice klimatskih promjena. Prema procjenama istraživača, zbog porasta temperatura svake godine bi u tim državama moglo umirati oko 391.000 ljudi, dok se u bogatijim zemljama očekuje oko 39.000 smrtnih slučajeva godišnje. Razlika je posljedica slabije infrastrukture, ograničenog pristupa zdravstvenoj zaštiti i manjih ulaganja u zaštitu od ekstremnih vremenskih uslova.
Najdramatičniji porast smrtnosti predviđa se za region Sahela u Africi. Do sredine vijeka, u zemljama poput Nigera i Burkine Faso broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom mogao bi porasti za više od 60 dodatnih smrti godišnje na 100.000 stanovnika, što je stopa veća od trenutne smrtnosti od malarije na tom kontinentu. U jugoistočnoj Boliviji očekuje se povećanje od oko 30 smrti na 100.000 ljudi, što je približno današnjoj stopi smrtnosti od dijabetesa, dok bi u Pakistanu smrtnost mogla porasti za 51 umrlu osobu na 100.000 stanovnika, što je uporedivo sa brojem umrlih od tuberkuloze i moždanog udara.
Prema projekcijama, najveći rizik od porasta smrtnosti imaju već topli regioni, uključujući sjevernu Afriku, Bliski istok i jugozapadnu Aziju. Velike razlike očekuju se i unutar pojedinih država sa različitim klimatskim zonama, poput SAD i Bolivije, gdje će pojedini regioni biti znatno ugroženiji od drugih. Istovremeno, u hladnijim područjima, kao što su Aljaska, Kanada i Grenland, očekuje se smanjenje broja smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinama.
Autori napominju da sam izvještaj nije prošao klasičnu naučnu recenziju, ali se zasniva na ranijim recenziranim projekcijama Climate Impact Lab-a o riziku od smrtnosti usljed rasta temperatura. Prema tim procjenama, već i jedan izuzetno topao dan, kada prosječna temperatura pređe 35°C, može povećati smrtnost za oko četiri dodatna slučaja na milion ljudi.
„Ovaj izvještaj pokazuje jednu od najsurovijih ironija klimatskih promjena: predviđa se da će one odnijeti milione života upravo u zemljama koje su najmanje doprinijele njihovom nastanku“, izjavio je Majkl Grinstoun, suosnivač Climate Impact Lab-a i direktor Instituta za klimatski i održivi razvoj i Energetskog instituta za politiku pri Univerzitetu u Čikagu.
Objavljivanje studije poklopilo se sa upozorenjem Ujedinjenih nacija da je klimatski sistem planete danas više narušen nego u bilo kom trenutku od početka modernih mjerenja, dok se globalno zagrijavanje ubrzava.
Istraživači naglašavaju da konačan broj žrtava neće zavisiti samo od rasta temperature, već i od toga koliko će države ulagati u mjere prilagođavanja, poput klimatizacije, rashladnih centara, urbanog planiranja i sistema zaštite stanovništva tokom toplotnih talasa.
Prema riječima Grinstouna, analiza je omogućila da se identifikuju regioni u kojima ulaganja u prilagođavanje mogu spasiti najveći broj života, što je posebno važno za države sa ograničenim finansijskim resursima. Kao primjer navodi se Bolivija, gdje su mjere zaštite najpotrebnije u toplijim nizijskim područjima, dok su planinski regioni manje izloženi riziku.
„Kao što je za putovanje potrebna mapa, tako i efikasno prilagođavanje klimatskim promjenama zavisi od toga da znamo gdje je djelovanje najpotrebnije i koja ulaganja mogu imati najveći efekat“, rekao je Grinstoun, dodajući da ova analiza pruža upravo takvu mapu, pregled klimatskih rizika i mjesta gdje ulaganja u prilagođavanje mogu donijeti najveću korist.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Unsplash
