Nakon što se, poslednjih trideset godina devastirala obala rijeke Morače, kraj nelegalnom izvlačenju šljunka iz rijeka Crne Gore započeo je 13.02. kada je srušeno postrojenje jedne od kompanija koja je nelegalno eksploatisala šljunak iz njenog korita.
Iako je Crna Gora stavila moratorijum na eksploataciju šljunka, još 2017. godine, ova kompanija je nastavila da izvlači šljunak i time oštetila građane Crne Gore za milione eura i uništila prirodu tog područja.
Na dan kada je izvršeno pomenuto rušenje, na teren su izašli državni službenici koji su poručili da je ovo samo početak i da planiraju da nastave rušenje ovih nelegalno postavljenih objekata.
“Poražavajuća je činjenica da su odavde izvučene stotine miliona eura, da se dovelo u pitanje vodosnabdijevanje u vrijeme turističke sezone, prostor je uništen, dok se sve radilo bespravno, bez koncesija i nijedan od ovih objekata nije upisan u katastar”, poručio je premijer Dritan Abazović.
Međutim, koje su posledice svega ovoga?
Kada je počela sa radom, vodoizvorište Bolje sestre, tj. Regionalni vodovod, izdašnost izvora je bila preko 2600 litara vode po sekundi. Ove godine, ta izdašnost je pala na svega 220 litara vode po sekundi.
Moratorijum nije dao željene rezultate, posebno u smislu oporavka ekosistema, ribljeg fonda, kvaliteta i zaštite voda.
“Pijesak i šljunak je nastao erozijom kamenja i stijena u procesu koji je trajao hiljadama godina. Ne zaboravimo da Program ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine smatra da je pijesak nakon vode drugi najbitniji resurs na Zemlji. Eksploatacija šljunka i pijeska koja se dešava poslednjih 30 godina je sasvim uništila vizuelni – ambijentalni identitet donjeg toka rijeke Morače. Hidrološki režim devastiran je do te mjere da su radovi doprinijeli dodatnom zagađenju vode u Morači i Skadarskom jezeru”, rekao je prije dvije godine Vuk Iković iz Organizacije KOD za portal Vijesti.
On je tada ukazao da je dugogodišnja eksploatacija bez prekida mijenjala vodni režim rijeke i time nije dozvoljavala prisutnim životinjama da se prilagode novom staništu. Time su se mijenjali površinski i podzemni tokovi koji utiču i na izdašnost izvora.
“Upravo iz tog razloga, tokom ključnog dijela godine tj. biološkog ciklusa je onemogućena ili otežana migracija riba ka Skadarskom jezeru i od njega, rijeke Cijevne i rijeke Zete. Ovo se odrazilo na smanjenje brojnosti populacija riba u čitavom slivnom području Skadarskog jezera tj. u rijeci Zeti i Morači i svim njihovim pritokama. Na primjer, pastrmke imaju teritorijalno ponašanje tj. usko su vezane za određeni prostor i treba im dosta vremena da se ponovo prilagode na izmijenjeni prostor. Zbog toga je do daljnjeg izgubljen jedan prirodni vodeni ekosistem. Tokom vađenja pijeska i šljunka smanjuje se količina kiseonika u vodi što onemogućava prisustvo vodene vegatcije, a kada nema vegetacije nestaje dom većini vodenih životinja”, tvrdi Iković.
Osim razornih posljedica koji je ekploatacija ostavila na biljni i životinjski svijet, posljedice su osjetili i mještani čija su imanja oštećena jer voda koja podriva, odnosi djelove njiva. Najviše su oštećena naselja Botun i Grbavci, gdje su godinama trpjeli buku i prašinu koju su stvarala postrojenja, a zbog prekomjerne eksploatacije su imali i presušene bunare.
Iz Vlade su najavili sanaciju ovog područja.
“Uveliko se razrađuje projekat sanacije. Ovo (rušenje postrojenja) je preduslov da se riješe dalji ekološki problemi koji su ogromni i koji su posledica nelegalne eksploatacije šljunka prethodnih decenija i odmah nakon uklanjanja objekata, koji predstavljaju problem za dalji rad, krećemo i u sanaciju. Vjerujem da će ove aktivnosti u bitnoj mjeri doprinijeti da se stanje na izvorištu Bolje sestre poboljša, da ćemo uspjeti da obezbijedimo napajanje regionalnog vodovoda na crnogorskom primorju za ovu turističku sezonu”, rekla je ministarka ekologije prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović.
Međutim naučnici tvrde da će sanacija potrajati, možda čak i desetak godina.
Ni ostale rijeke u Crnoj Gori nisu izostavljene, pa je prekomjerna eksploatacija vršena i u koritima rijeka Tare, Lima, Grnčara i drugih, i neminovno je da će ostaviti loše posljedice.
“Crna Gora je zemlja bez jake privrede, zato u svom razvoju treba da se osloni na prirodne ljepote i resurse i da ih čuva i koristi za iduće generacije – da bi se one mogle oslanjati na prirodu. “’S kog izvora vodu piješ, pazi da ga ne zamutuš’ – dio smo prirode, pa ne možemo živjeti izvan nje”, zaključio je Iković.
Ekološki aktivisti koji su se borili protiv ovog uništenja prirodnih ljepota Crne Gore će konačno moći da naprave predah, iako borbi sa nepravilnostima nikada kraja.
“Konačno država pokazuje da ima snagu da se izbori sa nelegalnom eksploatacijom. Vidjeli smo rušenje objekata jedne od najjačih firmi u Crnoj Gori, koja je nelegalno poslovala i koja je na račun države zarađivala proteklih godina, tako da se nadam da će se ukloniti i ostali objekti i da krećemo brzo u sanaciju rijeke Morače. Mislim da posle ovoga, više nikome neće pasti na pamet da vrši nelegalnu eksploataciju šljunka”, rekao je Vuk Vujisić, ekološki aktivista koji se u poslednjih mjeseci aktivno bavio uklanjanjem ovog postrojenja sa rijeke Morače.
Mi kao građani i zaštitari naše prirode jedino što možemo uraditi je da prijavimo svaki vid nepravilnosti.
Iz Agencije za zaštitu životne sredine su pozvali građane i javnost u Crnoj Gori da ukoliko primijete aktivnosti i radnje koje se odnose na nelegalnu eksploataciju šljunka iz korita crnogorskih rijeka, isto anonimno prijave i dostave fotografije i video zapise Agenciji za zaštitu životne sredine putem emaila: epamontenegro@gmail.com društvenih mreža Facebook i Instagram ili na telefon: 020-446-500.
Dobijene informacije, fotografije i video zapisi će od Agencije za zaštitu životne sredine, biti dostavljene nadležnim institucijama na dalje postupanje, naveli su u saopštenju.
Prir. N.B.
