Tijela pasa među otpadom, u jami nedaleko od skloništa koje je trebalo da im pruži sigurnost. Prizor iz Brestica kod Nikšića nametnuo je teško pitanje: koliko vrijedi zaštita životinja ako javnost tek uz pomoć aktivista i očitavanja mikročipova saznaje gdje su one završile? Sada slični snimci i sumnje dolaze iz Gruzije. Crna Gora, očigledno, nije jedina u kojoj se iza institucionalne brige o napuštenim životinjama otvaraju pitanja duboko nehumanog postupanja. Odgovornost, međutim, u oba slučaja mora biti utvrđena dokazima.
Brestice: mikročipovi povezali pse sa skloništem
Udruženje Korina je sredinom septembra saopštilo da je, nakon prijave građana, u Bresticama pronašlo jamu sa najmanje 17 tijela pasa i drugih životinjskih ostataka. Nalazila se svega 2,2 kilometra od opštinskog skloništa. Na fotografijama iz jame, čiju su dubinu procijenili na oko 15 metara, vidjeli su se očuvani ostaci i skeleti, ali i stari namještaj, automobilske gume i drugi otpad.
Slučaj je dobio dodatnu težinu kada su, prema navodima Korine, mikročipovi povezali najmanje tri pronađena psa sa nikšićkim skloništem. U trenutku identifikacije, tvrdili su iz udruženja, ti psi su se u centralnom registru još vodili kao živi.

Korina je 29. septembra podnijela krivičnu prijavu protiv najmanje deset fizičkih i pravnih lica zbog sumnji na nezakonito postupanje u skloništu u Bresticama i takozvanoj slobodnoj zoni u Studenačkim Glavicama, kojima upravlja nikšićko Komunalno preduzeće. Prijava obuhvata sumnje na nezakonito usmrćivanje, nepropisne eutanazije, pružanje veterinarskih usluga bez odgovarajućih kvalifikacija i prikrivanje leševa. Udruženje je zatražilo i ispitivanje okolnosti djelimičnog zatrpavanja jame prije potpunog pregleda i dokumentovanja ostataka, naglašavajući da prijavom ne prejudicira ničiju krivicu.
Nikšićko tužilaštvo je nakon otkrića saopštilo da je policiji naložilo prikupljanje relevantnih činjenica kako bi se utvrdilo ima li elemenata krivičnog djela. Upravo potreba da se sačuvaju dokazi, identifikuju životinje i objasni postupanje nadležnih danas povezuje ovaj slučaj sa onim koji je uznemirio Tbilisi.
Nestali psi i uznemirujući snimci iz Tbilisija
Na ulicama gruzijske prijestonice psi bez vlasnika odavno su dio svakodnevice. Mnogi imaju imena, plastične identifikacione markice na ušima i ljude koji ih svakodnevno hrane. Redovno se vakcinišu, a stanovnici naselja i volonteri brinu o njihovom zdravlju i sigurnosti. Za te ljude oni su dio zajednice.
Posljednjih mjeseci, međutim, građani su počeli da prijavljuju nestanke pasa o kojima su brinuli. Prema njihovim svjedočenjima, među nestalima su bile zdrave, pitome i uredno vakcinisane životinje, sa ogrlicama i mikročipovima. Psi koje su do juče sretali ispred zgrada i prodavnica nestajali su tokom noći.
Zabrinutost je prerasla u javni protest nakon što je televizija TV Pirveli 31. oktobra 2026. godine, u istraživačkoj emisiji „Subota Nodara Meladzea“, objavila snimke noćnog odvoženja i ukopavanja životinjskih ostataka. Prilog je otvorio sumnje da su među njima i psi koji su prethodno završili u gradskom prihvatilištu.

Prema navodima televizijske istrage, bijeli kombi bez oznaka prihvatilišta poslije ponoći je napuštao objekat u ulici Tvalčrelidze i odlazio prema groblju Veli, nedaleko od naselja Lilo. Na snimcima su, kako je izvijestila televizija, prikazana tijela životinja koja se istovaraju u unaprijed pripremljene duboke jame. Novinari su naveli da su takva kretanja pratili više nedjelja i da je kombi pojedinih noći pravio i dvije vožnje.
Dodatno uznemirenje izazvao je trenutak kada su aktivisti, pred televizijskim kamerama, iz jedne jame izvukli tijelo psa koje je, prema navodima iz priloga, još bilo toplo. Za ljude koji su tražili nestale životinje taj detalj pojačao je sumnje i bijes. Sam po sebi, ipak, nije mogao dati odgovor na pitanje kako je životinja uginula.
Vlasti odbacuju optužbe, građani traže istragu
Gradske vlasti i Agencija za nadzor životinja kategorički su odbacile optužbe o masovnom i namjernom ubijanju pasa. Snimljeni postupak opisali su kao zakonom dozvoljeno zbrinjavanje ostataka životinja uginulih od bolesti, stradalih u saobraćaju i drugim nesrećama ili umrlih prirodnom smrću. U svojim objašnjenjima naveli su i eutanazije, tvrdeći da u glavnom gradu na godišnjem nivou stotine životinja budu eutanazirane, dok hiljade uginu prirodnim putem.
Agencija je izvještavanje i reakcije dijela javnosti ocijenila kao dezinformacije usmjerene na narušavanje njenog ugleda. Posebno je odbacila tvrdnje da su u jamama završavale žive, prethodno uspavane životinje. Istovremeno je kritikovala građane i volontere koji su otvarali grobnice u potrazi za psima, navodeći da time krše sanitarne propise, stvaraju rizik od biološkog zagađenja i ugrožavaju zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Objašnjenja nisu umirila javnost. Prema izvještajima aktivista iz Tbilisija, više od 500 građana, volontera, veterinara i drugih ljubitelja životinja okupilo se 1. novembra ispred sjedišta Vladine administracije u Tbilisiju. Palili su svijeće u znak sjećanja na nestale pse i tražili da se slučaj potpuno rasvijetli, a eventualni odgovorni krivično procesuiraju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova istog dana potvrdilo je da je pokrenuta istraga prema članu 259 Krivičnog zakonika Gruzije, koji se odnosi na zlostavljanje životinja. Bio je to prvi konkretan institucionalni odgovor, ali ne i odgovor na pitanje šta se sa psima dogodilo.

Nove jame i zatvorena vrata prihvatilišta
Već narednog dana pojavile su se informacije o još jednom mjestu ukopa pasa, u naselju Didi Digomi. TV Pirveli je 2. novembra izvijestio da su aktivisti pronašli dodatne jame i nastavili potragu za životinjama nestalim sa ulica. U istom prilogu navedeno je da građanima koji su došli u prihvatilište tokom vremena predviđenog za posjete nije dozvoljeno da pregledaju boksove. Zatekli su zatvorenu kapiju i policiju, dok su pojedini tvrdili da su psi o kojima brinu odvedeni prethodne noći. To su navodi televizije i građana, koji tek treba da budu provjereni u istrazi.
Organizacija Animal Project takođe je saopštila da su aktivisti pronašli dodatno mjesto odlaganja životinjskih ostataka, za koje tvrde da se koristi od marta 2026. godine i da nema odgovarajuće upozorenje ni informativnu tablu. Njihovu procjenu da bi na toj lokaciji moglo biti više od 2.000 životinjskih ostataka prenio je portal On.ge. Taj broj do danas nije nezavisno potvrđen.
Kaladzeove poruke aktivistima
Umjesto smirivanja odnosa između vlasti i građana koji traže odgovore, uslijedile su oštre poruke gradonačelnika Tbilisija Kahe Kaladzea. On je 3. novembra ponovio da Agencija radi potpuno transparentno i u interesu dobrobiti životinja. Najavio je i pravnu odgovornost za osobe koje su otvarale grobnice.
Govoreći o dijelu aktivista, otišao je i korak dalje.
„Pet-šest ljudi treba već danas odvesti i uspavati, u takvom su stanju“, rekao je Kaladze, prema izvještaju gruzijskog servisa Radija Slobodna Evropa. Pritom je dovodio u pitanje njihovo psihičko stanje i poručio da svi moraju poštovati zakon i pravila. U raspravi o sudbini nestalih pasa, takva izjava dodatno je opteretila odnos vlasti prema ljudima koji traže uvid u rad javnog prihvatilišta.

Nezavisno vještačenje i dokumentacija kao put do odgovora
U međuvremenu aktivnisti predstavili svoje zahtjeve, koji su vrlo konkretni. Organizacija Zero Strays Georgia traži nezavisno vještačenje kojim bi se utvrdili uzroci smrti i eventualna upotreba sedativa ili anestetika. Zahtijevaju i kompletnu dokumentaciju o životinjama pronađenim u jamama: medicinske nalaze, podatke o primijenjenim preparatima i evidentiranim uzrocima smrti. Otvorili su i pitanje zbog čega nisu korišćene biotermičke jame, namijenjene sprečavanju širenja bolesti.
Traži se i da pronađene životinje budu prebrojane i identifikovane. Prema svjedočenju jednog učesnika protesta koje prenosi Civil Georgia, pojedini građani su među ostacima prepoznali pse koje su prethodno tražili, a o čijoj sudbini nisu dobili odgovor od Agencije. Među iznijetim predlozima je i mogućnost redovnog građanskog nadzora prihvatilišta i drugih ustanova u kojima se drže napuštene životinje.
Njihov strah je da bi, bez nezavisnih provjera i dovoljne pažnje domaće i međunarodne javnosti, slučaj mogao pasti u zaborav. Sličnost sa Bresticama se. dakle, ne završava na prizoru jame. Ona je i u potrebi da se svaki pronađeni mikročip, veterinarski nalaz i postupak nadležnih pažljivo ispita.
Briga o napuštenim životinjama mora biti provjerljiva. I u Nikšiću i u Tbilisiju. I u svakom drugom mjestu na svijetu. Javnost zaslužuje da zna kako su psi živjeli, kako su uginuli i ko je odlučivao o njihovoj sudbini. Bez tih odgovora, uvjeravanja da sistem radi u njihovu korist ostaju samo riječi.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: https://savedogsingeorgia.com/